Pravno lice koje primi uplatu ili obavi plaćanje u gotovom novcu u iznosu od 10.000 eura ili više može se kazniti u rasponu od 3.000 do 20.000 eura
Iz Uprave policije tvrde da sankcija zbog nepoštovanja zakona još nema, a da će uskoro procijeniti da li je potrebno uvođenje još nižeg praga upotrebe gotovine u privrednom poslovanju.
Pravno lice koje primi uplatu ili obavi plaćanje u gotovom novcu u iznosu od 10.000 eura ili više može se kazniti u rasponu od 3.000 do 20.000 eura.
Crna Gora se pridružila listi zemalja koje su uvele limit do 10.000 za plaćanja u kešu u svrhu suzbijanja pranja novca, a plan je da se urade nove procjene koje će pokazati da li je neophodno dati preporuke za uvođenje novog nižeg praga upotrebe gotovine u privrednom poslovanju.
Ovo je za “Vijesti” zvanično rečeno iz Finansijsko-obavještajna jedinica u okviru Uprave policije iz koje su objasnili da je propisana zakonska mjera vezana za ograničenje gotovine relativno nova, te da eventaulane sankcije u vezi sa njom treba očekivati u narednom periodu.
Novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je Skupština usvojila 11. decembra 2023. godine i potom njegove izmjene u julu ove godine, usaglašeni su, kažu u FOJ-u, sa nekoliko direktiva EU.
“Rezultati procjena rizika u odnosu na upotrebu gotovine u privrednom poslovanju koje će biti obuhvaćene Nacionalnom procjenom rizika će pokazati da li je neophodno davati preporuke za uvođenje novog - nižeg praga upotrebe gotovine u privrednom poslovanju. U prometu u Crnoj Gori cirkuliše značajna količina gotovog novca i ta činjenica je utvrđena relevantnim izvještajima. Zemlje EU proporcionalnim mjerama teže smanjenju količine gotovog novca u opticaju i to je pravac kojim se kreće i Crna Gora”, saopštili su iz FOJ-a.
Članom 65 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma (ograničenje u poslovanju sa gotovim novcem) je definisano da pravna lica, privredna društva, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju djelatnost ne smiju primiti uplatu ili obaviti plaćanje u gotovom novcu u iznosu od 10.000 eura ili više.
“Ograničenje iz stava 1 ovog člana primjenjuje se i u slučaju ako se uplata ili plaćanje vrši u dvije ili više povezanih transakcija u ukupnom iznosu od 10.000 eura ili više. Uplata, odnosno plaćanje u iznosu iz st. 1 i 2 ovog člana mora se izvršiti uplatom ili prenosom na transakcijski račun otvoren kod kreditne institucije”, piše u zakonu.
Novčanom kaznom, kako je definisano članom 135 zakona, od 3.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje primi uplatu ili obavi plaćanje u gotovom novcu u iznosu od 10.000 eura ili više, odnosno u slučaju ako se uplata ili plaćanje vrši u dvije ili više povezanih transakcija u ukupnom iznosu od 10.000 eura ili više.
Kada je u pitanju neposredno okruženje, kako navode iz FOJ-a Hrvatska i Srbija su primijenile isto zakonsko rješenje, odnosno ograničile upotrebu gotovine u privrednom poslovanju na 10.000 eura.
“Neke države Evropske unije EU) su uvele i niži prag od navedenog, jer preporuka 6 Direktive (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta daje mogućnost nižih vrijednosti upotrebe gotovine. Za nižu vrijednost su se opredijelile na primjer Belgija gdje je limit 3.000 eura, Danska 2.700 eura, Italija gdje je limit 5.000 eura, a interesantno je da je prethodno bio limit 2.000 eura, Rumunija se odlučila na nešto više od 1.000 eura limita po danu, dok se Slovenija opredijelila za ograničenje do 5.000 eura”, kazali su iz FOJ-a.
Iz FOJ-a su istakli da je primjetno da zemlje uvode i druga ograničenja kao na primjer zabranu upotrebe novčanica u apoenu od 500 eura.
Novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je Skupština usvojila 11. decembra 2023. godine i potom njegove izmjene u julu ove godine usaglašeni sa, kako navode, sa nekoliko direktiva EU.
“Direktivom 2015/849 od 20. maja 2015. o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma, o izmjeni regulative (br. 648/2012 E o prestanku važenja Direktive 2005/60/EZ i Direktive Komisije 2006/70/EZ. Direktivom) 2018/843 od 30. maja 2018. o izmjeni Direktive 2015/849 o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/ i regulativom 2015/847 od 20. maja 2015. o informacijama koje prate prenos novčanih sredstava i o prestanku važenja Regulative (EZ) br. 1781/2006”, naveli su iz FOJ-a.
Član 65 Zakona o sprečavanju pranja novca i ograničavanja gotovine definiše bavljanja privredne djelatnosti u iznosu od 10.000 eura i više odredba je, kazali su u FOJ-u usaglašena sa preporukom 6 Direktive (EU) 2015/849.
“Ta odredba kaže da je upotreba velikih gotovinskih plaćanja podložna pranju novca i finansiranju terorizma, a kako bi se povećao oprez te smanjili rizici takvih gotovinskih plaćanja, osobe koje trguju robom trebalo bi da budu obuhvaćene ovom Direktivom ako uplaćuju ili primaju gotovinska plaćanja u iznosu od 10.000 euraili iznad. Takođe, države članice mogu propisati i niže vrijednosti upotrebe gotovine, dodatna opšta ograničenja u pogledu upotrebe gotovine i dalje strože odredbe. Crna Gora je dužna da implementira Direktive EU, te je ta odredba implementacija navedenih Direktiva EU”, rekli su u FOJ-u.
Pojašnjeno je da se upotreba gotovine iz člana 65 ne odnosi na kreditne institucije (banke) i druge pružaoce platnih usluga.
“Nadzorni organi iz člana 131 u kontinuitetu vrše kontrole u odnosu na obveznike iz člana 4 Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma SPNFT-a, a obavještenje o izrečenim mjerama su definisana u članu 131 b, na osnovu kojeg se objavljuju rezultati o izrečenim pravosnažnim mjerama. Napominjemo da je propisana zakonska mjera u vezi sa ograničenjem gotovine realtivno nova, te da eventaulane sankcije u odnosu na istu treba očekivati u narednom periodu”, kazali su u FOJ-u.