Fon der Lajen se lično angažovala na promociji ovog plana, a podržali su ga i Evropski parlament i zemlje članice u Vijeću EU.
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, koja je izabrana na čelo ove institucije na novi petogodišnji mandat, okupiće lidere zemalja Zapadnog Balkana na radnom ručku u Briselu 19. septembra, piše RSE.
Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu proširenja Evropske unije (EU) uopšte.
Međutim, glavna svrha ovog sastanka je da se razgovara o “agendama reformi i rasta”, koje su skoro sve zemlje regiona Zapadnog Balkana dostavile Evropskoj komisiji, kao preduslov za dobijanje prvih uplata iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je EU odobrila u maju ove godine.
Fon der Lajen se lično angažovala na promociji ovog plana, a podržali su ga i Evropski parlament i zemlje članice u Vijeću EU.
Prema izvorima u EU, sastanak Fon der Lajen sa čelnicima zemalja Zapadnog Balkana biće dobra prilika da se vidi dokle su ove zemlje stigle sa pripremama da realizaciraju ciljeve iz ovog plana.
BiH jedina bez reformske agende
Svaka zemlja je morala pripremiti reformsku agendu, zasnovanu na preliminarnim preporukama tijela EU.
To je već učinilo pet zemalja u regionu, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) jedina koja to još nije učinila iz unutrašnjo političkih razloga.
Kosovo je, u međuvremenu, bilo među prvim zemljama koje su podnijele svoj plan Evropskoj komisiji.
Očekivanja u EU su bila da će sredinom septembra Evropska komisija odobriti ove agende zemalja regiona.
Očekivalo se da će se to dogoditi i prije sastanka 19. septembra, ali je proces odgođen za oktobar.
Kao nezvanični razlog navodi se činjenica da Bosna i Hercegovina još nije dostavila svoj plan. A s obzirom na to da će u ovoj zemlji uskoro biti lokalni izbori, očekuje se da će to učiniti tek u oktobru.
Ova kašnjenja mogu, dakle, uticati na to da se ne ostvari cilj mađarskog predsjedavanja EU, da prve uplate najnaprednijim zemljama budu izvršene prije kraja ove godine.
Prema nezvaničnim procjenama, Kosovo će od Plana rasta moći da dobije više od 880 miliona eura. Preko 250 miliona biće dodijeljeno Kosovu kao bespovratni novac, dok će ostatak biti u vidu pristupačnih kredita.
Obračun finansijskog iznosa koji će biti dug svakoj zemlji zasniva se na bruto domaćem proizvodu (BDP), broju stanovnika i nekim drugim kriterijumima.
Bez reformi nema ni novca
Ali, prilikom predstavljanja ovog plana, zemljama regiona je jasno poručeno da će, ako ne sprovedu reforme nakon jedne ili dvije godine, taj iznos biti raspoređen na druge zemlje.
Kroz Plan rasta za zapadni Balkan, EU planira da u periodu od 2024. do 2027. godine državama ovog regiona izdvoji oko šest milijardi eura. Od ovog iznosa dvije milijarde će biti bespovratna bespovratna sredstva iz EU, dok će ostatak biti u vidu povoljnih kredita.
Cilj je pomoći privrednom rastu i na taj način ubrzati proces evropskih integracija ovog regiona.
Korisnici ovih sredstava su sve zemlje regiona: Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH i Srbija.
Plan takođe ima za cilj promovisati regionalnu saradnju i razvoj zajedničkog tržišta u regionu, koje bi se postepeno integrisalo u zajedničko tržište EU.
Nije alternativa proširenju
Ovaj plan, prema zvaničnicima EU, ni na koji način nema za cilj da stvori alternativu proširenju EU, već da olakša članstvo ovih zemalja u EU.
U EU i dalje podsjećaju da za korištenje finansijskih sredstava iz Plana rasta zemlje regiona moraju ispuniti nekoliko uslova, od kojih se glavni odnose na vladavinu prava i osiguravanje procedura finansijske kontrole prema evropskim standardima.
Za Kosovo i Srbiju kao specifičan uslov pominje se i napredak na putu normalizacije odnosa – što podrazumijeva njihovo konstruktivno angažovanje u primjeni svih sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU.
Ukoliko ne bude napretka u normalizaciji odnosa, prema mišljenju diplomata u EU, zemlje koje će biti identifikovane kao nekonstruktivne, mogu imati posljedice kroz blokiranje plaćanja iz Plana rasta.
Kosovo je trenutno pod nekoliko kaznenih mjera EU – zbog tenzija u sjevernom dijelu sa većinskim srpskim stanovništvom – koje uključuju obustavu plaćanja iz pretpristupnih instrumenata EU (IPA).
Plan rasta za Zapadni Balkan je odvojen i nije uključen u IPA. Kao paket od šest milijardi eura, smatra se najambicioznijim planom za ovaj region.
Iznos od blizu 900 miliona eura za Kosovo biće ujedno i najveći iznos koji će dobiti od EU u posebnom paketu.