"Ovim izmjenama se u cjelosti pobijaju manipulacije da smo htjeli da otuđujemo državnu zemlju i stvarno mi je žao što se u Crnoj Gori ne može voditi konstuktivna rasprava oko nekog predloga"
Nakon dodatnog istraživanja i konsultacija sa stručnim licima, a imajući u vidu i javni diskurs koji se otvorio povodom pitanja amandmana na Zakon o državnoj imovini, predložio sam izmjenu istog i to na način da se dobrim dijelom adresiraju sve bojazni u vezi njegove primjene, saopštio je šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
On je, u objavi na Iksu, kazao da se predloženim izmjenama amandana dodatno precizira ono što je već pravilo, a to je da otuđenje objekta na zakupljenoj zemlji ne znači i otuđenje zemljišta ispod objekta, "što su mnogi pogrešno protumačili i od toga napravili medijsku hajku".
"Ovim izmjenama se u cjelosti pobijaju manipulacije da smo htjeli da otuđujemo državnu zemlju i stvarno mi je žao što se u Crnoj Gori ne može voditi konstuktivna rasprava oko nekog predloga, već se sve svodi na destruktivnu kampanju koja je vrlo često izgrađena na netačnim premisama. S druge strane, dodatnom analizom i zakona, ali i faktičkog stanja došao sam do predloga da se otuđenje objekta izgrađenog na zemljištu koje je odlukom skupštine dato na zakup od 90 godina ne dozvoli u slučaju kada se usljed izmjena planske dokumentacije izvrši promjena namjene zemljišta, budući da je odluka o davanju zemljišta u dugoročni zakup upravo motivisana realizovanju investicije u skladu sa namjenom koja je predviđena planskim dokumentom koji je bio na snazi u trenutku zaključivanja zakupa", napisao je Čarapić.
Rekao je da se ovim sprječava da se npr. u zakup da poljoprivredno zemljište radi izgradnje vinarije i zasada vinograda, a onda se promjeni planski dokument tako da se namjena zemljišta izmijeni iz poljoprivredog u zemljište namijenjeno za izgradnju hotelsko turističkog kompleksa i time se omogući da se uz eventualno posredstvo korupcije otuđenje objekta izvrši po višestruko većem iznosu.
"Dakle, radi se o antikorupcijskoj mjeri kojom se štite isključivo interesi države i uvodi pravna sigurnost kada je u pitanju raspolaganje državnom imovinom. Načelno, smatram da u zakonu o državnoj imovini ima dosta elemenata koji se trebaju unaprijediti da bi zakon obezbijedio adekvatan balans zaštite javnog interesa i ekonomskog razvoja. Imajući u vidu i činjenicu da su u toku određeni arbitražni postupci u vezi sa investicijama ovog tipa, usvajanje nekih izmjena treba odložiti do raskida spornih ugovora ili okončanja arbitraža, kako se ne bi ugrozio položaj države u ovim postupcima", naveo je Čarapić.
"Na kraju, pozivam Vladu, poslanike i sva druga zainteresovana lica da u narednom periodu radimo na unaprjeđenju ovog zakona, koji treba da bude crnogorski 'Patriot act'. Kroz svoje negativno medijsko iskustvo sa predlaganjem jednog konstruktivnog amandmana shvatio sam da u Crnoj Gori postoji ogromno nepovjerenje kada je u pitanju ova materija, pa svako treba da uloži napor da se ovo nepovjerenje eliminiše", zaključio je.
"Patriot act" je zakon koji je donio američki Kongres nakon terorističkog napada u Njujorku 11. septembra 2001. godine. Cilj zakona je bio unaprjeđenje američke nacionalne bezbjednosti, ali je kritikovan zbog širokog kršenja privatnosti građana