Navode da su svi učesnici u raspravi dobili odgovore na konstatacije, "uključujući i one koji ih nisu sačekali", i da je sve precizirano.
Do smanjenja penzija neće doći, već do njihovog povećanja i to isključivo zahvaljujući projektovanom rastu prosječne zarade, saopštilo je Ministarstvo finansija, povodom jučerašnjeg okruglog stola na temu Fiskalne strategije Crne Gore.
Navode da su svi učesnici u raspravi dobili odgovore na konstatacije, "uključujući i one koji ih nisu sačekali", i da je sve precizirano.
Kažu da je povećanje minimalne i prosječne zarade i posljedično tome povećanje penzija "samo jedna od desetine" mjera planiranih Fiskalnom strategijom, kao i da su sve mjere usmjerene na povećanje standarda građana, ali i unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede.
"Poreska reforma koja podrazumijeva smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, koja će koštati 180 - 200 miliona eura - apsolutno je održiva i fiskalno neutralna, jer će se finansirati iz niza kontramjera predviđenih Fiskalnom strategijom, koje će omogućiti rast prihoda koji u konzervativnom scenariju iznose 240 miliona eura. Dakle, značajno više od neophodnog za finansiranje ove reforme, što znači da nema 'rupe' u Fondu PIO već je obezbijeđeno stabilno finansiranje", navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija ističe i da Fiskalna strategija ne predviđa povećanje opštih stopa: PDV-a, poreza na dohodak, poreza na dobit i slično, pišu Vijesti.
Kažu da taj resor, vodeći se "opreznim pristupom pri planiranju prihoda u srednjoročnom okviru", kod kompenzacionih mjera nije kalkulisao prihode od legalizacije nelegalno izgrađenih objekata, oduzimanja nelegalno stečene imovine i slično, "a što se očekuje".
"Dvije minimalne zarade od 600 eura i 800 eura (prosječno 700 eura), u zavisnosti od stručne spreme zaposlenog, rezultat su zahtjeva reprezentativnih predstavnika poslodavaca u okviru obaveznog socijalnog dijaloga koji je vođen na temu ove reforme. Time se došlo do optimalnog modela koji omogućava rast zarada svih zaposlenih, a ne samo zaposlenih u javnom sektoru, čemu smo imali prilike da svjedočimo. Ova reforma je zbog toga inkluzivna i pozitivna - za zaposlene i penzionere, kao i za poslodavce, uz očuvanje pune makroekonomske i fiskalne stabilnosti", navodi se u saopštenju.
"U dijelu izrečenih sumnji na račun finansiranja penzionog sistema još jednom, radi građana napominjemo da povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije ne zahtijeva reformu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja niti uvođenje drugog penzionog stuba. Sve penzije, kao i do sada finansiraće se isključivo preko Fonda PIO. Do smanjenja penzija neće doći već do njihovog povećanja i to isključivo zahvaljujući projektovanom rastu prosječne zarade", poručuju iz resora finansija.
Kažu i da su sve reforme predviđene Fiskalnom strategijom za period 2024 - 2027. fiskalno održive, te da tome svjedoči suficit tekuće budžetske potrošnje projektovan u periodu 2024 - 2027.
"To znači da se zadovoljava 'zlatno pravilo' da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, a Crna Gora postaje država sa najmanjim troškovima na rad u Evropi", piše u saopštenju.
Poručuju i da je stabilnost javnih finansija prioritet Ministarstva finansija,
"To dokazuju i ostvareni rezultati u ovoj godini: suficit budžeta za od januara do kraja juna; prihodi budžeta veći od planiranih u periodu januar - jun 2023. za 78 miliona eura; nema zaduženja za ovu reformu kao što nije bilo ni pri povećanju minimalne penzije u januru ove godine. Pozajmice će biti korišćene isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata; zabilježena realna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu od 4,4 odsto jedna je od najvećih u Evropi; najniža stopa nezaposlenosti do sada od 11,9 odsto", zaključuju.