VLADA SE ZADUŽILA 750 MILIONA DOLARA ZA SEDAM GODINA

Crna Gora se juče emitovanjem državnih obveznica na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona dolara na sedam godina, uz kamatnu stopu od 7,25 odsto, navedeno je u izvještaju sa te berze.

Prema jučerašnjem kursu to iznosi 688 miliona eura, a kako je Vlada unaprijed platila hedžing osiguranje od kursnog rizika ta kamata u konačnom može biti nešto niža. To znači da je Vlada unaprijed platila da bi kasnije imala manji rizik i kamatu. Na ovu sumu ukupni troškovi za kamate, hedžing i ostalo iznosiće skoro 400 miliona dolara. Iz Vlade nije saopšteno koliko je plaćeno za hedžing (zaštitu od valutnog rizika).

Prema podacima sa berze, dan saldiranja ove transakcije će biti 12. mart, tako da iznos glavnice ovog duga od 750 miliona dolara dolazi na naplatu 12. marta 2031. godine, a do tada će kupcima obveznica biti plaćane kamate - prinos.

Kamata od 7,25 odsto je druga po veličini kamata za emisiju obveznica. Rekord drži emitovanje obveznica 2010. godine od 200 miliona eura po kamati od 7,58 odsto.

Upravo je zaključena 7-godišnja transakcija na londonskoj berzi u iznosu od €650 miliona i kamatnom stopom 5.8%!!!. Ukoliko znamo da je američka obveznica na istu ročnost 4.2%, ili da je bezrizični EURIBOR na 4%, razumijemo koliko su povoljni uslovi. Ovako obezbijeđen novac će se koristiti isključivo za vraćanje starih kredita kao i infrastrukturne projekte za razvoj naše države.

Nažalost - ovih dana smo i svjedočili užasnim i senzacionalističkim medijskim natpisima o transakciji-koji su prkosili svim pravilima londonske berze koji nalažu DA TRANSAKCIJA NIJE JAVNA DOK SE NE ZAVRŠI ČITAV PROCES, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome - pojedini mediji i kvazi analitičari nisu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama prije završetka procesa. Upravo je takvo ponašanje KOJE NE POSTOJI NIGDJE U CIVILIZOVANOM SVIJETU kreiralo dosta nestabilnosti na tržištu i jako otežalo rad našem timu. Malo je država u kojima javna scena radi šačice senzacije i ogromnog primitivnog neizdrža, a ponekad i političkih interesa, radi otvoreno protiv interesa sopstvene države kao kod nas.

Ali tu smo dje smo - znali smo kakvu bitku bijemo! Najbitnije da je sve uspješno završeno sa nevjerovatnim rezultatima zahvaljujući sjajnom Min Fin timu! ❤️ Svaka vam čast ljudi, moj duboki naklon!, napisao je Milojko Spajić na društvenoj mreži X.

Prema riječima Vukovića nepovoljno zaduženje se dogodilo prije nego su usvojena dva ključna ekonomska strateška dokumenta - strategija upravljanja javnim dugom i fiskalna strategija.

“To nam govori da trenutno stanje u javnim finansijama nije toliko dobro koliko se Vlada trudi da nam predstavi, posebno imajući u vidu činjenicu da se juna ili septembra može očekivati pad kamatnih stopa. S obzirom da se nije čekao momenat za nižu kamatnu stopu, može se zaključiti da se budžet ne puni predviđenom dinamikom. U prilog tome govori i činjenica da izvještaj o izvršenju budžeta za januar još nije objavljen, kao i podaci o izvršenim plaćanjima u februaru, iako su protekli rokovi za objavu ovih izvještaja”, istakao je Vuković.

Jedan od razloga ovako visoke kamatne stope treba tražiti, ocjenjuje sagovornik Vijesti”, i u predimenzioniranom planu prihoda za 2024. godinu (naplata prihoda od PDV i akciza za 2024. godinu planirana je za 13 odsto više u odnosu na rekordnu 2023. godinu).

“U tom kontekstu, treba istaći da su rekordni prihodi budžeta u 2023. godini prvenstveno bili uzrokovani prilivom velikog broja migranata, što je doprinijelo visokom ekonomskom rastu Crne Gore. Sa druge strane, odlazak velikog broja Rusa i Ukrajinaca će sigurno nepovoljno uticati na crnogorsku ekonomije kroz smanjenje lične potrošnje. Ovo je važno iz sljedećeg razloga - prema podacima Monstata, samo u januaru 2024. godine imamo 40 odsto manje turista iz Ruske Federacije nego godinu ranije, dok je turista koji dolaze iz Ukrajine manje za 70 odsto. Ako se ovakav trend nastavi, a nažalost vjerujem da hoće, samo sa ova dva tržišta možemo godišnje izgubiti dva miliona noćenja, što čini 13% ukupnog broja noćenja turista. S obzirom da Crna Gora zavisi od turističke industrije koja značajno puni državne prihode, svako pogoršanje u ovoj grani privrede nepovoljno utiče na crnogorsku ekonomiju”, rekao je Vuković, kako prenose Vijesti.