Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Početak rekonstrukcije željezničke pruge Golubovci-Bar ne može se očekivati prije naredne godine a preostaju da se završe interne procedure donatora i banaka, potpišu ugovori o finansiranju i raspišu tenderi za izvođenje radova, pišu Vijesti.
Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
To su “Vijestima” zvanično kazali iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG).
Oni su pojasnili da se radi o rekonstrukciji blizu 40 kilometara otvorene pruge od Bara do Golubovaca, 17 kilometara staničnog kolosijeka, kao i šest kolometara ranžirnih kolosijeka. Projektom je predviđena i rekonstrukcija gornjeg stroja pruge, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja, elektrovučnih postrojenja, elemenata kontaktne mreže, a planirana je i sanacija tunela “Sozina” i klizišta Ratac.
Iz ŽICG navode da se završetak internih procedura donatora i banaka očekuje do sredine 2024. godine, nakon čega se mogu potpisati ugovori o finansiranju. Kako su kazali, planirano zaduženje kod EIB-a i EBRD-i je uključeno u predlog Zakona o budžetu za 2024. godinu. Iz ove držane firme navode da je riječ o najvećem pojedinačnom grantu koji je država dobila od EK, da iznosi 112,6 miliona i da je odobren krajem 2023.
“Tender za izvođenje radova će biti raspisan nakon potpisivanja ugovora o kreditu/donaciji sa ministarstvima saobraćaja i pomorstva i finansija, i nakon što bude kompletirana sva tehnička dokumentacija u vezi sa budućim radovima. Projektovanje se priprema uz podršku nvesticionog okvira za zapadni Balkan “, pojašnjeno je iz ovog željezničkog preduzeća, pišu Vijesti.
Iz ŽICG su dodali da će odobreni novac biti dovoljan za izvođenje planiranih radova. Osim toga, kazali su da će se ovim projektom unaprijediti uslovi bezbjednosti i brzine, poboljšati transportni kapaciteti, razviti multimodalni i intramodalni transport u državi i šire, uključiti željezničke linije u regionalnu i integrisanu mrežu EU, poboljšati uslovi za razvoj putničkog i teretnog saobraćaja, ubrzati ekonomski i društveni rast i razvoj.
Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija (današnje energetike i rudarstva) je u septembru 2023. zatražilo od EK bespovratnih 112,6 miliona eura za rekonstrukciju ovog dijela pruge. Kako su tada kazali, taj zahtjev predstavlja nastavak aktivnosti za podsticanje koridorskog razvoja od Bara preko granice sa Srbijom, do Beograda i dalje mreže trans-evopskih koridora, kako bi se Crna Gora djelimično repozicionirala na saobraćajnom tržištu i postala atraktnija za ove tokove.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, prethodno je “Vijestima” kazao da je budžetom za 2024. godinu planirano 10,5 miliona eura za poboljšanje uslova, održivost i investiciono tekuće održavanje infrastrukture.