Iz ove grupe penzionera ukazuju da je sve sporno od zakona i broja kvartala, metodologija Monstata do Upravnog odbora Fonda čije odluke potpisuje “predsjedavajući” Iz Fonda PIO naveli da su zbog osjećaja da je inflacija viša od 0,5 predložili Vladi dodatno povećanje.
Na redovno usklađivanje septembarske penzije uticao je, prema podacima Monstata, rast zarada u drugom kvartalu od 3,1 odsto i rast inflacije od samo 0,5 odsto.
Iz Udruženja penzionera “Za život dostojan čovjeka”, koji okuplja većinom grupu penzionisanih univerzitetskih profesora, kazali su “Vijestima” da ova računica nije tačna i da je redovno usklađivanje trebalo biti veće makar za još procenat i po.
Kazali su i da je sve sporno, od metodologije za izračunavanje prosječne zarade i inflacije, Zakona o penzijskom osiguranje koji predviđa godišnja tri usklađivanja penzija na osnovu kvartalnih podataka iako godina ima četiri kvartala, do toga da konačnu odluku o usklađivanju donosi upravni odbor Fonda PIO u krnjem sastavu, bez predsjednika pa odluke potpisuje “predsjedavajući”, zvanje kojeg nema u Statutu te institucije, prenose Vijesti.
Iz Fonda PIO su saopštili da oni podatke o kvartalnom rastu zarada i inflaciji dobijaju od nadležne institucije Monstat, da ih ne mogu preispitivati, već da ih samo ubace u zakonom definisanu formulu za usklađivanje penzija, prema kojoj se veći procenat, u ovom slučaju rast zarada od 3,1 odsto, množi sa 0,75, a niži procenat, rast inflacije, sa 0,25, pa je zbir ta dva nova broja 2,45 odsto procenat septembarskog usklađivanja penzija.
Direktor Fonda Ranko Aligrudić kazao je ranije medijima da postoji osjećaj da je inflacija veća, naročito zbog rasta cijena hrane, zbog čega su i predložili Vladi, što je ona i prihvatila, da se penzije za ovaj mjesec vanredno usklade za 2,55 odsto, tako da će penzije biti veće za 5,06 odsto. Slično je bilo i u majskom usklađivanju kada su penzije povećane za 8,5 odsto, od čega je vanredno usklađivanje iznosilo 2,95 odsto. On je naveo da je ukupno povećanje od početka godine 17 odsto i da je više od inflacije, ali da zakon koji predviđa tri usklađivanja na četiri kvartala jeste sporan i da ga treba mijenjati.
Iz Monstata su “Vijestima” samo kazali da prema zvaničnoj metodologiji koju koriste rast zarada u drugom kvartalu (april, maj, jun) u odnosu na prvi kvartal (januar, februar, mart) iznosio 3,1 odsto, a rast cijena 0,5 odsto.
Iz Udruženja penzionera “Za život dostojan čovjeka” istakli su da ispred penzionera kao najbrojnije grupacije građana Crne Gore, žele ukazati na propuste koji su učinjeni donošenjem ovakve odluke.
“Prvo, odluku donosi već duži period nekompletan Upravni odbor Fonda, pri čemu je potpisuje ‘predsjedavajući’, dakle lice ili funkcija koja nije predviđena Statutom Fonda jer se u članu 14 između ostalog kaže da “predsjednik potpisuje akta koja donosi Upravni odbor”. Na ovaj nestatutaran način donošenja odluka već smo ranije upozoravali čelnike Fonda PIO, ali su se oni oglušili”, naveli su iz ovog udruženja.
Oni su kazali da su i čelnici Fonda PIO i pojedinih državnih organa više puta ukazivali na “neprilagođenost” Zakona zbog tri usklađivanja na četiri kvartal, prenose Vijesti.
“U stvarnosti, radi se o pravom matematički nelogičnom kuriozitetu koji se desio izmjenama Zakona o Fondu PIO iz decembra 2021. godine, gdje se predviđaju kvartalna usklađivanja, a istovremeno se navode svega tri datuma kada se usklađivanje penzija vrši, i to: 1. januar, 1. maj i 1. septembar. Ovim je nastao istinski pravni kumbulj, tako da se ne vidi na koji se period mjeren kvartalima usklađivanje odnosi, i koje mjesece je obuhvatio prethodni uporedni kvartal na koji se u posljednjoj odluci o usklađivanju pozivaju”, naveli su iz udruženja.
Sada matematički nedostaje četvrto usklađivanje, pa se gube podaci o rastu zarada i inflaciji za jedan kvartal godišnje.
“Ne želimo da vjerujemo u loše namjere onih koji su navedenu oduku pripremili i njenog donosioca, već je prije riječ da se sve radi o neznanju, nebrizi i posve odokativno kada je o penzionerima i samoj suštini odluke riječ, ali su prilikom obračuna stope usklađivanja penzija, čak i na način kao oni tumeče Zakon, opet napravili propust, na štetu penzionera. Tu počinje prava, matematički gledano rošomonijada, jer su pogriješili prilikom stope rasta cijena, koja je prema zvaničnim podacima Monstata po mjesecima za drugom kvartalu (april, maj i juni) zbirno iznosila 1,6%, tako da je ukupno povećanje penzija krajem drugog kvartala trebalo da iznosi 2,725%”, naveli su iz udruženja.
Druga matematički moguća opcija iz “neprilagođenog” Zakonu, kako su naveli, bila je da shvate da je logičnije ako se obračun vrši na dan 1. septembra, tako da uzmu sve mjesece u tom periodu od početka godine i zaključno sa avgustom 2023. godine.
“U ovom slučaju, propisanom Zakonom, ukupan porast penzije trebalo je da iznosi 3,86 procenata, što u poređenju za Fondovih 2,45 procenata ispada da su penzioneri zakinuti za 1,41 procenata. Konačno, ako za trenutak izađemo iz krutih i neusklađenih zakonskih okvira, i dodatno tome pogrešnog obračuna, pravilo je da se uvijek uzima varijanta koja je povoljnija za korisnike. Time je, pošto su saopšteni datumi kada se vrši obračin usklađivanja u toku godine logično bilo da se uzme u obzir čitav prethodni period do dana obračuna, tj. 1. septembra ove godine. Jer, polazeći od perioda obuhvata obračuna na način kako je to uradio Fond PIO time što je u obračunu uzeo drugi kvartal koji završava krajem juna, a do isplate se kako vidimo čeka do 20. oktobra, što je je skoro puna tri mjeseca, čitava stvar dodatno ide na štetu penzionera. Naime, budući da su potrošačke cijene prema zvaničnim saopštenjima Monstata u već u julu porasale za 1,0 %, a u avgustu dodatnih 1,7%, te ako se tome doda oktobar, kompletno usklađivanje koje uključuje dio iz budžeta Fonda PIO i dio od Vlade će vjerovatno biti obezvrijeđeno zbog inflacije”, naveli su iz ovog udruženja.
Svega 18 odsto penzionera ima dostojanstven život
“Prema zvaničnom saopštenju Monstata iz oktobra 2023, na pitanje ‘da li je i koliko starijim osobama obezbijeđen dostojanstven život?’, 36,9 procenata ispitanika se izjasnilo da to nije slučaj, ‘samo djelimčno’ kazalo je 44,9 procenta i sa ‘da’ je odogovorilo svega 18,2 procenta. Ako prethodnom dodamo da oko 40.000 crnogorskih penzionera prima minimalnu penziju, time je još jasnija njihova pozicija”, naveli su iz ovog udruženja.
Zbog toga kažu da ne mogu ćutke preći preko još jedne, od penzionera željno isčekivane ‘odluke’ Upravnog odbora Fonda PIO u vidu značajnijeg i realnog povećanja penzija, prenose Vijesti.
Metodologija za prosječnu zaradu ne obuhvata 41 odsto radnika
U ovom udruženju smatraju da je osim nužne i korijenite reforme penzionog sistema i promjene Zakona, potrebno promijeniti i metodologije kojim se dobijaju podaci potrebni za usklađivanje penzija - inflacije i prosječne zarade.
Metodologija o izračunavanju prosječnih zarada ne obuhvata firme sa manje od deset radnika, kao i zaposlene u privatnim radnjama i slobodnim profesijama, tako da se podaci odnose na svega oko tri hiljade firmi, od 45 hiljada koliko ih je bilo na kraju prošle godine. Ovim je 41 odsto zaposlenih isključen iz izračunavanja prosjeka.
“Da je ovaj kriterijum apsolutno neprihvatljiv, bolje reći da ne odražava ono što bi trebalo, a to je stvarno isplaćena prosječna zarada zaposlenih u Crnoj Gori govore detaljniji podaci iz 2021. Ukupan broj privrednih subjekata iznosio je 29.774, od čega su 17.471 ili 58,7% imali jednog zaposlenog i ukupno su generisali prihod od 886,6 miliona eura, 8.749 firmi ili 29,4% imali su od dva do pet zaposlenih i ukupno su generisali prihod od 1,16 milijardi eura. Najveći broj preduzeća pripada kategoriji mikro preduzeća (do 10 zaposlenih) sa 92,2% učešća u ukupnom broju preduzeća, koja zapošljavaju 40,9% ukupnog broja zaposlenih na nivou Crne Gore, a ista su ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,62 milijarde eura, što je ostalo izvan obuhvata zvanične statistike u dijelu koji se tiče zarada zaposlenih”, naveli su iz ovog udruženja.