Ekonomija

MINISTARSTVO FINANSIJA IMA PROSTOR DA NAPLATI 130 MILIONA EURA

Autor Mirela Ljumić Izvor Vijesti

Ministarstvo finansija ima prostor da naplati oko 130 miliona eura zbog čega najvjerovatnije ne bi bilo potrebe da se država više zadužuje u ovoj godini, međutim zbog (ne)rada nadležnih u državnom sistemu, ova naplata je otežana.

Izvor: MONDO/Mirela Ljumić

Riječ je o novcu u iznosu od 40 miliona eura koji preduzeća u većinskom vlasništvu države trebala već da uplate u državni budžet, kao i 90 miliona eura iz projekta ekonomskog državljanstva, prenose Vijesti.

Problem je nastao zbog toga što 13 državnih firmi nije ispoštovalo zaključak Vlade da 30 odsto dobiti iz 2021. i 70 odsto dobiti iz 2022. godine prebaci u državni budžet.

Istovremeno, usporeno je odlučivanja o zahtjevima za podnijete aplikacije u okviru projekta ekonomskog državljanstva što je u najvećem dijelu posao Agencije za investicije i Ministarstva unutrašnjih poslova, pri čemu su kod Agencije sve aplikacije riješene, a kod MUP-a nijesu.

Na ovaj problem je juče ukazao ministar finansija Aleksanar Damjanović na sjednici Vlade. Na predlog ovog resora Vlada je usvojila zaključak da se rok državnim firmama da do 25. avgusta da Skupštine akcionara ovih preduzeća donesu odluke o uplati dobiti o čemu će ministarstvo Vladu informisati do 1. septembra, a ako se ovo ne ispoštuje da se pokrene procedura smjene odbora direktora u ovim firmama shodno Zakonu o privrednim društvima (član 171).

Uz to, zaduženi su Agencija za investicije i MUP da prioritetno postupaju po zahtjevima u vezi sa odlukom kojom je definisano dobijanje crnogorskog pasoša za ulaganje u neki od razvojnih projekata, kao i da zajedno sa Ministarstvom ekonomskog razvoja jednom mjesečno izvještavaju Vladu o primjeni ove odluke.

"Po ova dva osnova imamo 130 miliona potencijalnog novca do kraja godine i Crna Gora apsolutno nema potrebe za centom zaduženja do kraja ove godine. Sa 100 miliona koje smo zadužili u ovoj godini i ovim potencijalnim novcem, veoma smo blizu održivosti bez dodatnog zaduženja", istakao je Damjanović, javljaju Vijesti.

Dvije firme ispoštovale zaključak
Prema podacima Ministarstva finansija od 40 miliona eura na račun države je uplaćeno svega 3,9 miliona eura ili 10 odsto. Taj novac su uplatili Montenegro bonus (30,577 hiljada) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), s tim da je CGES uplatio zasada obavezu iz 2022. godine.

Firme, njih 12, koje su ukazale da ne mogu ispoštovati zaključak zbog akumuliranih gubitaka iz prethodnog perioda, a shodno zakonu o privrednim društvima, jesu Aerodromi Crne Gore, Barska plovidba, Bisnismontenegro, Crnogorska plovidba, HTP "Miločer", Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Montekargo, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, Zeta enerdži i Project-konsalting.

Na zakonska ograničenja koja proističu iz drugih posebnih zakona zbog kojih ne mogu ispoštovati zaključak ukazali su Naučno-tehnološki park, Tehnopolis i Centar za ekotoksikološka istraživanja.

"Preduzeća koja su bila obavezna da postupe po zaključcima Vlade i koja ne podliježu zakonskim ograničenjima su Crnogorski operator tržišta električne energije, Elektroprivreda (EPCG), Budvanska rivijera, Nacionalni parkovi, Morsko dobro, Marina Bar, Pošta Crne Gore, Radio-televizija Crne Gore, Regionalni ronilački centar, Regionalni vodovod, "Sveti Stefan" hoteli i Zaštita prostora Crne Gore", naveo je Damjanović, koji je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu zbog krize oslobodila državne firme isplate dividendi što je bio veliki ustupak, pišu Vijesti. 

Državni sekretar u ministarstvu kapitalni investicija Admir Šahmanović je kazao da se radi o velikom broju firmi iz nadležnosti ovog resora, da razumije stav Damjanovića da treba novac da se slije u budžet, ali da ima rezervu zbog "linijskog pristupa" o uplati dobiti jer svako preduzeće ne može isplatiti da se ne bi ugrozilo poslovanje, dok je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao da se ne smije dozvoliti da se državne firme ponašaju kao "država u državi".


Prema podacima u vezi sa programom ekonomskog državljanstva koji je zatvoren prošle godine, ukupno je predato 113 zahtjeva za sticanje crnogorskog pasoša.

Damjanović je pojasnio da sa presjekom na 17. jul ove godine (analiza Agencije za investicije) na dopuni kod agenata za posredovanje nalazi 45 aplikacija, 114 je kod agenata za ocjenu međunarodne podobnosti, u Kabinetu premijera 10, kod MUP-a 340, a za 23 se čeka na prenos novca aplikanata sa ESCOW računa i 12 je na provjeri kod eksternog revizora čime se umanjuju mogući finansijski efekti imajući u vidu da jedan veliki iznos novca stoji na ESCOW računima (posebni računi) namijenjenim za donacije za manje razvijene opštine i za razvoj inovacione politike.

"Ukupno 90 miliona eura. Podsjetiću da je Državna revizorska institucija naložila da se novac koji je bio na posebnom računu prebaci kao prihod budžeta, što je i urađeno. Novac se prenosi sukcesivno. Mimo ovih 90 miliona direktnog prihoda za budžet, imamo 156 miliona za projekte u turizmu i nešto ispod milion eura za projekte u poljoprivredi, a što bi dalo indirektne efekte za crnogorsku privredu", istakao je Damjanović, saopštavaju Vijesti.

 On je dodao da se nepotrebno provjeravaju ponovo obrađene aplikacije jer su svi prošli rigorozne provjere, da usporenost obrade donosi odustajanje aplikanata i neophodno je da svi u ovom lancu ulože napor da se aplikacije što brže rješavaju.

Državni sekretar MUP-a Radovan Popović je kazao da je kod njih u obradi 250 aplikacija i u toku je isporuka još 92 koje će biti u obradi. On je kazao da se vode Vladinom odlukom u vezi sa ovim projektom, te da sve aplikacije moraju proći provjeru ANB-a i Interpola, te provjere Ministarstva pravde i Osnovnog suda koje su u njihovoj nadležnosti.

Zastoj otjerao 10 aplikanata, prihodi zbog toga umanjeni
Sa presjekom na 17. jul ove godine u svrhu troškova postupka (takse) uplaćeno je 43,5 miliona eura, za razvoj manje razvijenih opština na posebnom računu je 53,3 miliona i još 41,8 miliona kod nadležnog organa, u svrhu donacija za razvoj inovacione poltike uplaćeno je na posebni račun 37,4 miliona.

Za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata uplaćeno je na poseban račun 156,15 miliona (turizam i poljoprivreda, dok je investitorima uplaćeno 120,21 milion.

U Analizi je ukazano da je 10 aplikanata dustalo zbog dužine obrade procesa zbog čega se odlio novac i to sa posebnih računa za donacije za manje razvijena područja i razvoj inovacione poltike i sa računa za ulaganje u projekte. Riječ je o sumi od 4,6 miliona eura.

“Ako se ne preduzmu značajni koraci u cilju ubrzanja obrade postupka, može se očekivati progresivan rast odustajanje aplikanata i povlačenje novca sa posebnih računa.