Prag zaduživanja planiran za ovu godinu biće skoro prepolovljen zahvaljujući rebalansu ovogodišnjeg budžeta i višku budžetskih sredstava, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović i dodao da očekuje da ga parlament usvoji.
"Zadužili smo se za gotovo pola godine svega 100 miliona eura, što je vjerovatno najniža dinamika zaduženja u novijoj istoriji Crne Gore. To dovoljno govori o tome kako se domaćinski odnosilo prema sredstvima i mislim da većina građana to prepoznaje", rekao je Damjanović u intervjuu agenciji Mina-business.
On smatra i da je važno što se rebalansom stvaraju jasne osnove da se, u srednjeročnom i u periodu kada na otplatu stižu obaveze po osnovu ranijih zaduživanja, i one uredno servisiraju.
"Nakon eventualnog usvajanja rebalansa, budžetski deficit će biti u nivou od tri odsto, što je u skladu sa Mastrihtskim kriterijumima", kazao je Damjanović.
Govoreći o razlozima donošenja rebalansa, Damjanović je ocijenio da je on faktički tehničke prirode i da je uslovno rečeno pozitivan, jer treba da se uravnoteže prihodi koji su veći za nekih 225 miliona eura, i bilježe rast u odnosu na planirane i prošlogodišnje.
Jedan od razloga je i što 27 miliona eura donacije Evropske unije (EU), od čega je dio već opredijeljen penzionerima u vidu pomoći, mora tehnički da se prihoduje unutar budžeta.
"Tu je i nekih šest miliona eura za vanredne parlamentarne izbore, kao i 13 miliona eura koje ćemo isplatiti poslodacima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Taj broj zahtjeva je enorman i u tom dijelu država će morati da napravi adekvatne provjere i preispita način na koji se dodjeljuju sredstva za profesionalnu rehabilitaciju“, precizirao je Damjanović.
To su glavne stavke na izdacima, koje su ukupno oko 46 miliona.
"Dakle, mi ukupno povećavamo stavku izvornih prihoda za 225 miliona eura, a na drugoj strani se uvećava stavka izdataka za 46 miliona eura. Ova razlika je nešto što će biti manja potreba za zaduživanjem, odnosno depoziti države koji obezbjeđuju stabilnost u narednom periodu“, objasnio je Damjanović.
On je naveo da je to prilika da parlament do datuma održavanja izbora, 11. juna, održi jednodnevnu sjednicu i usvoji rebalans, kako bi se izbori održali u skladu sa zakonom i bili regularno finansirani.
"Očekujem da će parlament, bez obzira na predizobrnu kampanju, što je bilo i ranije slučaj, biti u prilici da Vladin predlog razmotri i da dobijemo rebalans kako bi se obezbijedilo redovno funkcionisanje svih aktivnosti države", kazao je Damjanović.
Govoreći o dobroj naplati prihoda koja je, između ostalog, uslovila rebalans, Damjanović je pohvalio rad Vlade, Ministarstva finansija, Uprave prihoda i carina (UPC), češću poresku disciplinu, mjere poreske politike i bolju naplatu poreza.
"Djelimično ima tu udjela i inflacija, kao i povećanje lične potrošnje. Vlada i Ministarstvo finansija su ispregovarali veliki broj granskih kolektivnih ugovora i zarade su za najveći dio državne uprave povećane u nivou od 20 do 25 odsto", dodao je Damjanović.
On je saopštio i da je prihod od poreza na dodatu vrijednost (PDV) već sada prešao milijardu eura, što je takođe rekordan iznos.
Na pitanje kako komentariše kritike da se rebalans predlaže zbog političko-ekonomskog marketinga, Damjanović je odgovorio da to, nakon njegovih preciznih obrazloženja, a i onih koji su navedeni u rebalansu, može samo da nazove "najobičnijim budalaštinama ljudi koji ne poznaju elementarne osnove javnih finansija".
On je, govoreći o trenutnim prihodima budžeta, kazao da su oni u periodu od januara do 20. maja, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, veći 234 miliona eura ili 32 odsto, odnosno 112 miliona EUR ili 6,7 odsto viši u odnosu na ovogodišnji plan.
"Imamo povećanje u dijelu poreza na dobit preduzeća, PDV-a, akciza i određeno smanjenje u odnosu na porez na dohodak građana, zbog izmjena zakona koje su urađene prošle godine", rekao je Damjanović.
On je podsjetio da prošle godine kao vid pomoći privredi i javnim preduzećima nijesu uzeli ono što pripada državi, odnosno dividendu od vlasničkog učešća države u tim javnim preduzećima, dok će ove godine, shodno zakonu, imati prihode i po tom osnovu, od nekih 40-ak miliona eura.
"Kada uporedimo 20-ak dana maja sa istim periodom prošle godine, prihodi su nekih 30,9 miliona eura ili 26 odsto veći, što ponovo svjedoči o stabilnom trendu mjesec po mjesec uvećanja tih prihoda", objasnio je Damjanović.
On je naveo i da je već počela turistička sezona, ali da ne smije zanemariti da je u Crnoj Gori jedan ozbiljan broj nerezidenata, pet ili deset odsto ukupne populacije, koji daju svoj doprinos kroz ličnu potrošnju tim bilansima.
"Uključujući ono što je najava predsezone, očekujemo rekordnu sezonu, ne samo u pripadajućim poreskim oblicima, što će biti izvjesno i zbog inflacije koja je uvećala dosta toga, ali očekujemo rekordnu sezonu i u odnosu na obim noćenja i broj turista koji će posjetiti Crnu Goru", rekao je Damjanović.
To sve, kako je ocijenio, stvara pretpostavke da se ove godine ide sa minimalnim zaduženjem i da uz ozbiljne napore administracije, Crna Gora može prvi put sama da funkcioniše uz minimalnu neophodnu dodatnu akumulaciju.
"Sada na ovaj egzaktan način, rebalansom, kao najboljim mogućim odgovorom, potpuno obesmišljavamo sve politikanske navode o tome da slijedi bankrot i neka sada građani dobro vide ko im govori istinu, a ko im faktički govori neistinu i ko se bavi suvom politikom", poručio je Damjanović.
Na pitanje ima li potrebe za najavljivanom emisijom obveznica na domaćem tržištu, on je odgovorio da u ovom trenutku nema, ali da Ministarstvo razmišlja o tome.
"To je model koji je primijenila Hrvatska. U komunikaciji smo sa Centralnom bankom (CBCG) i Komisijom za tržište kapitala, biće komunikacije i sa našim relevantnim kolegama iz Hrvatske da se obave eventualno neke prethodne pripreme kako bi umrtvljeno tržište kapitala, koje je bilo uništeno zadnjih 15-ak godina, i na taj način oživljeli", naveo je Damjanović.
On smatra da to nije loša opcija, odnosno da se u momentu kada se iskaže potreba za sredstvima izađe na domaće tržište, da se ponudi mnogo veća kamatna stopa, odnosno mnogo veći prinos građanima Crne Gore, koji mogu da investiraju u slobodna sredstva, a ima i takvih, u državne obveznice, nego što mogu da obezbijede kroz držanje svojih depozita kod poslovnih banaka.
"Čak mislim da je to u krajnjem dobro i za poslovne banke, iako se na prvi korak čini da poslovne banke time gube dio likvidnosti, jer će građani izvući nešto što im obezbjeđuje svega 0,5 ili jedan odsto depozitne kamatne stope da bi dobili tri, četiri ili pet odsto do države kao najsigurniji vid ulaganja", precizirao je Damjanović.
On je naveo da to nikada do sada nije rađeno na taj način u državi.
"Ukoliko se dobro pripremimo i ukoliko se iskaže potreba za tom emisijom, to ćemo svakako uraditi na domaćem tržištu, imajući u vidu da tu možemo da postignemo mnogo bolje performanse nego da idemo na međunarodno tržište obveznica", rekao je Damjanović.
On je, govoreći o dinamici zaduživanja do kraja godine i hoće li biti potrebe za takvim nečim na jesen, odgovorio da će o tome više znati kada budu imali bilanse dijela turističke sezone u junu, odnosno julu.
"Uz sve redovne obaveze koje servisiramo, servisiramo i rate kineskog kredita i ogroman broj tih obaveza postoji na osnovu ranijih zaduženja i otplata kamata. Javljaju se i neke svakako nepredviđene obaveze poput ovih 13 miliona eura za poslodavce za osobe sa invaliditetom", rekao je Damjanović.
On je naveo da moramo da budemo spremni da tu može da bude dodatnih troškova.
"Ono kako sada cifre govore, ako bude ozbiljna turistička sezona, moguće da će doći do nekog neophodnog zaduženja, ali će to biti u minimalnim kategorijama, višestruko manje nego što smo planirali, konzervativno namjerno, da bismo sada imali ovo što imamo i negdje opravdali građanima ono što smo tada prenijeli da je situacija mnogo bolja nego što je izgledala", rekao je Damjanović.
On je naveo da je Vlada ostvarila prošle godine rekordni privredni rast od 6,1 odsto, ne upoređujući dvije godine pandemije i poslije pandemije, jer je to bio pad od 15 odsto, pa zatim rast od deset do 12 odsto.
"Ovo je plod svih sinergetskih aktivnosti. Za ovu godinu taj rast neće biti manji od tri do 3,5 odsto, što će nam omogućiti stabilan privredni i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i svakako onda sve bolje performanse, uključujući deficit i pad učešća javnog duga u BDP-u", kazao je Damjanović.
Ostavlja se, kako je rekao, u odnosu na budući kontekst, dosta stabilna finansijska politika i jedan dosta stabilan nivo prihoda u državnoj kasi, što znači, uslovno rečeno, dobre osnove da se u srednjeročnom periodu, odnosno u narednoj, 2025 i 2026. godini, obezbijedi apsolutni balans u oblasti javnih finansija.
Damjanović je, govoreći o servisiranju obaveza, kazao da u ovom trenutku ne postoji nijedan segment u kojem bi moglo doći do problema.
"Sa stanjem u trezoru, uključujući i tekuće dnevne prilive koje imamo, apsolutno sve obaveze koje sam preuzeo kao ministar finasija od ranijih administracija, odnosno sve državne obaveze po pitanju zajmova, kamata, otplata glavnica, sve ono što je predviđeno budžetom za tekuću godinu u smislu davanja doprinosa, socijale, transfera, se izmiruje u valuti, dan za dan", saopštio je Damjanović.
On je zaključio da to faktički daje doprinos ovakvim performansama koje su izuzetno dobre, mnogo bolje nego što su i sami predviđali, a svakako neuporedivo bolje u odnosu na ranije administracije, na primjer administraciju koja je vodila državu prošle godine od januara do aprila.