Veliko poskupljenje goriva je moguće ukoliko se ispostavi da procena zakonodavaca nije bila dobra, upozoravaju stručnjaci.
Rast cijena fosilnih goriva kao što su gas za grijanje, benzin i dizel, mogao bi da se značajno ubrza od 2027. godine, upozoravaju stručnjaci koji krive zakonodavce za potpirivanje lažnih očekivanja. Institucije EU procijenile su limit koji će ga diktirati na 45€, ali bi nova reforma tržišta ugljenika mogla značajno da poveća tu cijenu,
Evropski parlament će glasati o reformi tog tržišta, oko koje su se EU institucije usaglasile u decembru prošle godine. Nacrt zakona predviđa drugi sistem trgovine emisijama za zgrade i putni saobraćaj, koji će biti aktiviran 2027. godine i povećaće cijenu fosilnih goriva za grijanje i vožnju.
Ova mera biće ostvarena u trenutku kada se aktivira i Fond za socijalnu klimu od 87 milijardi eura, čiji je cilj da amortizuje uticaj mjere na najsiromašnija domaćinstva. Kao što je u tržišnim sistemima uobičajeno, potražnja i snabdijevanje diktiraće cijenu.
Institucije EU žele da ograniče novu cijenu ugljenika na maksimalnih 45€ po toni emisije ugljen-dioksida, što bi značilo porast cene fosilnih goriva od deset eurocenti za benzin, odnosno 12 za dizel. Ali stručnjaci upozoravaju da bi ova cijena itekako mogla da bude premašena, jer mehanizam ublažavanja poskupljenja uključen u zakon nikako ne garantuje da cijena neće biti viša.
"U suštini, sve je moguće kada pričamo o cijenama. Ne možemo da tvrdimo da će cijena 'probiti krov', ali baš zato što znamo tako malo o formiranju cijene u novom sistemu, jednako je moguće da bude i izuzetno visoka, i izuzetno niska ", rekao je za EURACTIV Mihael Pale, stručnjak za tržišta ugljenika sa Instituta za istraživanje uticaja na klimu u Potsdamu.
Glavni pregovarač za reformu tržišta, Piter Lize iz centralno-desne grupe EPP, priznao je da limit od 45€ nije fiksni.
"Naravno, sporazum tri strane ne može apsolutno da garantuje da cena neće biti viša od tog ograničenja. Ali vjerovatnoća je relativno visoka, naročito za prve godine, uključujući i 2029. godinu. Evropska komisija predviđa u svojim kalkulacijama cijenu od 45€", rekao je on.
Zakonodavci su, međutim, zvučali mnogo uvjerenije u detalje kada se dogovor pravio u decembru prošle godine. Tada je i sam Lize rekao da cijena neće biti viša od 45€.
Francuski poslanik Paskal Kanfan, koji je u početku kritikovao reformu, tada je kazao da striktni postavljeni uslovi, "posebno uvođenje ograničenja cijene najmanje do 2030. godine", čine mjeru politički prihvatljivom.
U neobavezujućem dijelu sporazuma se takođe pominje ograničenje, ali mehanizam ne može da ga garantuje.
"Paragraf sa jedne strane navodi stremljenje ka ceni koja bi umirila zabrinute strane. Istovremeno, ako se pogleda mehanizam koji bi to trebalo da isporuči, postoji značajan jaz između stremljenja i implementacije", kazao je on.
U praksi, cijena iznad 45€ po toni ugljen-dioksida pokrenula bi dodatne ustupke iz takozvane rezerve stabilnosti, kako bi se snabdijevanje uskladilo sa potražnjom.
Ali pošto bi se samo 20 miliona dodatnih sertifikata dozvolilo, a ukupna količina dozvoljenih emisija je oko 1,000 miliona tona CO2, ne bi došlo do odlučnog zaustavljanja rasta cijena goriva ukoliko postoji pritisak, ocijenio je direktor Centra za održivost iz berlinske škole Herti, Kristijan Flašsland.
"Stoga, maksimalna cijena od 45€ ni na koji način nije zagarantovana. To je jedan od problema komunikacije, jer ćemo reći da ćemo nešto uraditi i ostvariti cilj fiksirane cijene, ali to jednostavno neće upaliti, po mom mišljenju", rekao je on.
Kakve cijene se mogu očekivati? Obojica stručnjaka kažu da je teško proceniti ali ne idu ispod 100€ u predviđanjima, što bi bilo više nego dvostruko u odnosu na prognozu reforme.
"Nijedan model ne predviđa cijenu od 45€, verovatnije je da će biti od 100 do 300€", rekao je Flašsland.
U ekstremnim slučajevima, ukoliko se zemlje EU ne obavežu na dodatne mjere već se oslone samo na cijenu, dolazi se do opsega od 175 do 350€ po toni CO2, navodi Pale.
"To nije vjerovatan scenario, ali jeste prva procjena gornje granice", dodao je on.
Lize navodi da su takve kalkukacije "nerazumljive", i da su zasnovane na lažnim pretpostavkama. Ipak, i on navodi da EU zemlje moraju da pripreme svoje građane za "život u svetu u kojem su fosilna goriva skupa i teško dostupna".
"Nije razumno, niti moguće odlučiti o apsolutno fiksiranoj cijeni, jer bi nas to dovelo do traženja jednoglasnosti koja svakako ne bi bila dostignuta", rekao je on i dodao da bi to dodatno ugrozilo ostvarenje klimatskih ciljeva do 2030. godine.