Juče je počela izgradnja Javnog zdravstveno-operativnog centra za vanredne situacije.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je u zdravstvenom sistemu pokrenut ozbiljan i nezaustavljiv infrastrukturni proces. Istakao je da je u zdravstvu započeto gotovo 24 miliona eura investicija. U fazi izgradnje su Klinika za mentalno zdravlje, Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, kao i Operativni centar za vanredne situacije.
“Uz započete Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, Operativni centar za vanredne situacije, koji će biti funkcionalna cjelina Instituta za javno zdravlje zaokružiće našu viziju jasne opredijeljenosti da bez ulaganja u zdravstveni sistem nema napretka jednog društva”, kazao je Šćekić.
Period Kovid pandemije jasno je, ističe, ukazao na slabosti sistema zdravstva širom svijeta.
“I Crna Gora se suočila sa ozbiljnim nedostacima koji su skrenuli pažnju na neophodnost postojanja upravo jednog ovakvog centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u zdravstvu”, poručio je Šćekić, prenosi RTCG.
Istakao je da je Institut za javno zdravlje Crne Gore u kriznim danima Kovid pošasti bio pokazni primjer kako se brani zdravlje građana i kako se brani profesija, ali i kako se čuva ugled ustanove koja je prošle godine proslavila stogodišnjicu svog postojanja.
“Sa manje zebnje čekaćemo eventualne epidemije i krize”
“Uz pomoć naših prijatelja iz Evropske Unije, koja u potpunosti, sa oko tri miliona eura finansira izgradnju Centra za vanredne situacije, već od naredne godine bićemo u prilici da sa manje zebnje čekamo eventualne epidemije i krize”, kazao je Šćekić.
Vlada Crne Gore nedvosmisleno je, kako je kazao, opredijeljena da zdravlje stanovništva drži kao imperativ u kreiranju svojih politika.
Poručio je da je gotovo 24 miliona eura investicija započeto u zdravstvenom sistemu.
“Klinika za mentalno zdravlje, Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, kao i Operativni centar za vanredne situacije već su u fazi izgradnje i vjerujem da će u jasno predviđenim rokovima biti završene”, poručio je Šćekić, kako prenosi RTCG.
U novembru su, navodi, počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice dr Vaso Ćuković u Risnu. Investicijom od preko dva miliona eura, želimo da ova ustanova prepoznatljivog renomea iz oblasti kojim se bavi dobije uslove za pacijente i ljekare kakve zaslužuju.
“Novim ulaganjima, evropski standard želimo da postignemo i u oblasti laboratorijske dijagnostike, pa smo tako krenuli u adaptaciju i rekonstrukciju devet mikrobioloških laboratorija na teritoriji cijele države. Radovi, ali i nova oprema vrijedni su oko dva miliona eura”, kazao je Šćekić.
Napomenuo je da su raspisani tenderi za magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju, Nikšiću i Baru čime ćemo značajno smanjiti opterećenost Kliničkog centra, a pacijentima iz sjeverne, centralne i južne regije omogućiti bržu dijagnostiku na savremenim aparatima.
Raspisan je i tender za nabavku skenera za KCCG, kao i tenderi za rekonstrukciju opštih bolnica u Beranama i Bijelom Polju.
Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: Izgradnja objekta Opste bolnice u Pljevljima , Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore , Dom zdravlja Sity kvart.
Skrining programi biće prošireni na teritoriji cijele države
Šćekić je istakao da je u toku postupak nabavke najsavremenijih mamografa za bolnice u Kotoru i Beranama. Na ovaj način skrining programi prvi put će biti prošireni na teritoriji cijele države.
Kako je poručio, bolnice u Beranama i Kotoru postaće reagionalni zdravstveni centri sa savremenim angio salama za koje su takođe raspisani tenderi.
“Rekonstruisane su i adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u nekoliko opština, uskoro će biti završene i stanice u Gusinju i Ulcinju, a vjerujem za godinu da će gotovo svaki objekat Hitne pomoći biti u potpunosti u novom ruhu”, kazao je Šćekić, saopštava RTCG.
Šćekić je poručio da ni zgrade ni oprema ne znače ništa ako ne ulažemo u kadrovsku infrastrukturu.
“Bogatstvo svakog zdravstvenog sistema su zaposleni u njemu, ljekari, medicinsko, ali i nemedicinsko osoblje. Svako ima svoju ulogu koja je nezamjenjiva”, kazao je Šćekić.
Armija mladih profesionalaca osnažiće sistem zdravstva
Istakao je da će se godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2023. godinu odobriti 202 specijalizacije i 28 supspecijalizacija.
“Ono što je itekako važno i što želim da naglasim je da tokom ove 2023.godine očekujemo da se u sistem sa usavršavnja vrati 138 ljekara i to: 90 doktora medicine sa završenom specijalizacijom i 48 specijalista koji su završili usavršavanje iz užih specijalističkih oblasti”, zaključio je Šćekić.