Skupštinski odbor danas raspravlja raspravlja o predlogu budžeta za narednu godinu, sa predlogom odluke o zaduživanju.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je u uvodnoj riječi na današnjem Odboru ekonomija, finansija i budžet da je predlog budžeta za narednu godine iskaz trenutnog finansijskog stanja u državi.
"On je održiv, realno utemeljen i čuva nivo životnog standarda ove države i on je u funkciji revitalizacije naše privrede koja svojim aktivnostima treba da doprinese privrednog rasta narednih godina", naveo je Damjanović.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas raspravlja o predlogu budžeta za narednu godinu, sa predlogom odluke o zaduživanju.
On je kazao da je budžet za narednu godinu sa najvećim procentom mandatornih izdataka ikada, zbog politika prošlih Vlada, a oni se odnose na penzije, zarade, socijalne izdatke...
"Za transfere za socijalnu zaštitu je definisano oko 785 miliona eura. Tu imamo dodatna sredstva za dječije dodatne, za povećanje penzija...", rekao je on.
Ponovio je da je cilj da naredne godine prosječne penziju budu na nivou 60 odsto prosječne zarade.
Dodao je da će zarade u javnoj upravi rasti linearno za šta će biti izdvojeno 67 miliona.
"Imamo rast kapitalnog budžeta, ako izuzmemo izdvajanja za auto-puta, sa 294 projekta sa 44 nova...".
On je kazao da su prihodi u budžetu planirano konzervativno, odnosno da očekuje da oni budu još veći od predviđenih kroz širenje poreske baze.
"Planiran je rast privrede od četiri odsto i smatramo konzervativnim planiranjem", naveo je ministar.
On je kazao da budžet predviđa uvećana izdvajanja za Fond zdravstva, čiji su dugovi, kako je naveo, dovedeni na nulu.
Poručio je da je iskorak budžeta u dijelu opredijeljevanja novca za obeštećenje odnosno restituciju.
Saopštio je da je deficit projektovan na 5,9 odsto, odnosno 366 miliona eura.
"Vidjećemo koji ćemo biti privredni rast na kraju 2023. godine. Ako on bude bolji nego što je konzervativno planiran, deficit je će biti mnogo manji", kazao je Damjanović.
Predlog budžeta za narednu godinu je vrijedan 2,8 milijardi eura ili 165 miliona više nego ove godine.
Za narednu godinu predviđa se zaduženje do 599 miliona, od čega se najveći dio odnosi na vraćanje starih kredita i obaveze iz prethodnih godina u iznosu od 365 miliona i kamata od 108 miliona. Preostali dio zaduženja odnosi se na kapitalni budžet i stvaranje rezervi.
"Očekujemo da će nivo depozita biti većih nego što je projektovan na 100 miliona pa će nivo zaduženja biti niži. Intenzivno radimo, komuniciramo sa četiri-pet prepoznatljivih banaka. Imamo neke najave da ćemo našu finansijske konstrukcije sa narednu godinu ispuniti", naveo je Damjanović.
Dabović (DRI): Nije ostavljena mogućnost fleksibilnog zaduživanja
Sjednici Odbora prisustvuju i predstavnici značajnijih institucija i organizacija u državi.
Član senata Državne revizorske institucije Milan Dabović kazao je da su u tehničkom dijelu budžeta cifre usklađene u skladu sa propisnim bilansnim okvirom prezentiranja zakona.
Poručio je da je asimtrečnost stvorena u planiranju budžeta kod Fonda zdravstva i Zavoda za zapošljavanja (ZZZ) jer nedostaje novac u poređenju sa namjenskim prihodima.
On je kazao da potrošnja zdravstva iznosi 386,59 miliona eura, sa izvornim prihodima od 1,2 miliona eura, pa nedostaje otprilike 385,29 miliona eura.
"To je najveći iznos raskoraka u odnosu na namjenenske prihode koji se morao pokriti iz opštih prihoda budžeta", naveo je Dabović.
ZZZ nedostaje, kako je kazao, 30 miliona u poređenju sa namjenskim prihodima.
Uz to, Dabović je kazao da DRI brine jer Ministarstvo finansija nije ostavilo mogućnost fleksibilnog zaduživanja u narednoj godini jer je "vrlo kruto" pristupilo zaduživanju.
"To je dobro sa aspekta fiskalne disciplina ali ne znam koliko može biti praktično u narednoj godinu u dijelu rizika izvora finansiranja", rekao je Dabović.
CBCG: U dijelu kapitalnog budžeta ne postoji jedan krupni infrastrukturni projekat
Predstavnica Centralne banke Crne Gore (CBCG) Marijana Mitrović-Mijatović kazala je da CBCG prepoznaje rizike koje su makro-ekonomskog karaktera, a koji su povezani sa visokom inflacijom i ostvarivanje realnog rasta.
"Rizik na koji CBCG najviše upozorava je rizik pooštravanja uslova finansiranja na globalnom tržištu zbog pooštravanje monetarne politike Evropske centralne banke", rekla je ona.
Dodala je da smatraju da je u uslovima inflacije ovakav budžet adekvatan odgovor.
U dijelu kapitalnog budžeta ona je kazala da ne postoji jedan krupni infrastrukturni projekat koji bi doveo do višestrukih efekata po crnogorsku ekonomiju.
Naglasila je da je potrebno izbjegavati dalje povećanje potrošnje ili smanjenje poreza za koje nema izvore finansiranja.
PKCG: Povećati izdvajanja za poljoprivredu
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Nikola Vujović saopštio je da raduje što se nastavilo sa podrškom privredi, te da je dobro što se povećava nivo stranih investicija u odnosu na prošlu godinu.
On je konstatovao je da je kapitalni budžet planiran planiran manje u odnosu na period prije krize, te da ne sadrži projekte koji bi doveli do razvoja ekonomiju.
Ocijenio je da su izdvajanja poljoprivrede dva odsto od ukupnog budžeta, dok zemlje regiona izdvajaju do pet odsto i mišljenja je da ta izdvajanja treba povećati.
"Ključni problem je siva ekonomija i sve aktivnosti na tom pravcu treba učiniti maksimalno efikasnim", naveo je on.
On je kazao i da ugroženu likvidnost privrede pomoći na način eiksnijeg povraćaja PDV-a.
"Odnosno povećati da se novac vraća brže i efikasnije kad nema razloga da se taj novac drži duže od predviđenog roka", saopštio je on.