Predstavnici Elektroprivrede nisu precizno objasnili koji je poslovni interes te kompanije da kupi nikšićku Željezaru i da li je spremna da svojim novcem finansira kupovinu fabrike i izmiruje obaveze prema radnicima ili očekuje pomoć države, pišu Vijesti.
Premijer Dritan Abazović prije dva dana je novinarima saopštio da je Vlada dala saglasnost državnoj energetskoj kompaniji da počne pregovore sa turskom Tosyali grupom o kupovini nekadašnjeg nikšićkog giganta koji se bavi proizvodnjom i preradom čelika, te da mu je “iznijet realna biznis plan i nešto što bi moglo da se izvede u narednom periodu”.
Abazović je to kazao nakon sastanka koji je u zgradi Vlade imao sa predsjednikom Odbora direktora EPCG, Milutinom Đukanovićem, predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, bez prisustva radnika Željezare. Sastanku nije prisustvovao ni ministar ekonomije Goran Đurović.
Vijesti su od EPCG tražile i odgovore na pitanja koliko bi radnika Željezare preuzela energetska kompanija, koliko novca je na mjesečnom nivou potrebno za njihove bruto zarade i šta bi tačno podrazumijevao model preuzimanja fabrike. Vijesti su pitale i do kada bi EPCG mogla da preuzme fabriku i pokrene proizvodnju, da li imaju pismenu saglasnost Vlade da uđu u posao kupovine fabrike, kao i da li preuzimanje fabrike uključuje investicije u nju i koje.
Iz energetske kompanije su podsjetili da je Đukanović prisustvovao sastanku na kojem se razgovaralo o modelima rješavanja problema u vezi sa statusom Željezare.
„Po odobrenju Vlade, kao predstavnika većinskog akcionara, EPCG će otpočeti proces razgovora sa Tosčelikom. Što se tiče pitanja koja se odnose na dalje korake, u ovom trenutku ne možemo reći ništa specifično, jer novina u tom pogledu nema. Razumije se da će EPCG, na fonu sastanka sa predsjednikom Vlade, prvo sagledati stanje u kome se nalazi Željezara, ko bi se dalje, kroz razgovore sa aktuelnim vlasnikom, vidjelo kakve su mogućnosti za investiranje“, odgovorili su iz EPCG.
Oni su dodali da će blagovremeno obavještavati javnost o svim svojim poslovnim potezima, naročito ako dođe do bilo kakvih promjena u pogledu statusa kompanije u rješavanju problema koji se odnosi na Željezaru.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za isplate plata radnika Željezare u bruto iznosu na mjesečnom nivou je potrebno 150 hiljada eura. Radnici trenutno primaju 90 odsto zarade, a turski vlasnik im je početkom juna saopštio da će u naredna tri mjeseca, odnosno do 1. septembra svi ostati bez posla, da ne može da im isplaćuje 90 odsto zarade i da će zadržati samo 25 radnika iz uprave.
Vlasnik kompanije Neksan Miodrag Davidović, koji pregovara o kupovini Željezare, kazao je prošle sedmice da su ga predstavnici Tosyali grupe obavijestili da pregovore u kupovini Željezare mogu nastaviti 22. avgusta. On je rekao da nije dobio odgovore iz ministarstava o njegovom zahtjevu da mu se omogući izgradnja solarnih i vjetro elektrana za budući rad Željezare, da se vrati pravo te kompanije na korišćenje voda iz Liverovića i krečane na kamenolomu Budoš, kao i da sve to otežava njegovu namjeru da preuzme fabriku i ponovo pokrene proizvodnju.
Davidović je naveo da je nastavak pregovora nemoguć bez odgovora države na ta pitanja i dodao da ne traži od države nijedan euro učešća u kupovini Željezare, niti subvencije za struju.
Davidović je Turcima za fabriku ponudio 15,1 milion eura, odnosno iznos za koji je Tosyali kupio fabriku od stečajne uprave 2012. godine uz obećanje da će za tri godine uložiti 35 miliona eura i zaposliti do 550 radnika, što se nije desilo.
Turci su tražili 20 miliona eura da izađu iz fabrike.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma ranije su kazali da turski investitor nije ispunio obaveze. Na pitanje koje su sankcije predviđene i da li će one biti sprovedene zbog neispunjenja ugovora, iz tog Vladinog resora su naveli da će, imajući u vidu da je investicioni ugovor između Vlade i kompanije Tosčelik istekao u junu 2017. godine, Ministarstvo u narednom periodu pažljivo sagledati sve pravne činjenice.