Dragan Kujović i Nikola Vujović novi su potpredsjednici Privredne komore Crne Gore, odlučeno je na sjednici Skupštine PKCG.
Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Vojo Banović, a u radu su učestvovali, pored članova, predsjednica Privredne komore Nina Drakić i generalni sekretar Mitar Bajčeta.
"Vodila sam se nastojanjem da predložim svojevrsnu kombinaciju mladosti i iskustva u privredi i državnoj upravi, kako bi Komora pojačala svoj tim, te još snažnije zastupala privredu i odgovorila brojnim izazovima sa kojima se ona susrijeće", rekla je Drakić, obrazlažući predloge potpredsjednika.
Dragan Kujović je, kako navode iz PKCG, diplomirani mašinski inženjer bogatog iskustva u privredi, državnoj upravi i akademskoj zajednici. Bio je radno angažovan, između ostalog, na Mašinskom fakultetu u Podgorici, rukovodio je organizacionom jedinicom u JP Vodovod i kanalizacija, te bio izvršni direktor Elektroprenosnog sistema Crne Gore AD. Pomoćnik ministra ekonomije, v.d. generalnog direktora Direktorata za industriju i preduzetništvo i državni sekretar u Ministarstvu ekonomije – dužnosti su koje je obavljao u državnoj upravi. "Kao član upravnih odbora doprinosio je radu više kompanija, kao i Privredne komore Crne Gore. Učestvovao je u pregovorima o pristupanju EU kao šef Radne grupe za poglavlje 20 - Preduzetnička i industrijska politika. Bio je rukovodilac radnih grupa za izradu Zakona o stečaju i Zakona o privrednim društvima", naglašavaju iz PKCG.
Nikola Vujović je završio osnovne i specijalističke studije na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Univerziteta Donja Gorica. Radio je u Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE), između ostalog i kao šef Službe za obnovljive izvore energije i visokoefikasnu kogeneraciju, bio predsjednik Odbora direktora Berze električne energije (BELEN), državni sekretar u Ministarstvu ekonomije. "Učestvovao je u brojnim razvojnim projektima vezanim za sektor energetike, koji su karakterisali početak energetske tranzicije u Crnoj Gori. Bio je član odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore, te pregovarač sa EU za poglavlje 15 – Energetika", saopštili su iz Privredne komore.
Inflacija i akcize
Skupština Privredne komore usvojila je na istoj sjednici Izvještaj o radu te asocijacije za period januar-mart, te razmotrila Informaciju “Stanje i izazovi u poslovanju crnogorske privrede” koju je prezentovao direktor Sektora za analize i istraživanja Miljan Šestović.
Informacija, kako je saopšteno, sadrži analizu uticaja pandemije i rata u Ukrajini na sektore crnogorske privrede, rast cijena, likvidnost, poremećaje na tržištu, neformalnu ekonomiju, uz apostrofiranje potrebe za strukturnim i reformama sistema obrazovanja, diverzifikacijom ekonomije i digitalnom transformacijom kao preduslova za ubrzani oporavak, odnosno rast konkurentnosti i razvoj privrede u narednom periodu. Iz PKCG su saopštili da će preporuke te analize biti upućene Vladi u cilju unaprjeđenja ambijenta za poslovanje i otklanjanja biznis barijera.
Privrednici su tokom diskusija ukazali na glavne izazove crnogorske privrede u aktuelnom trenutku, pozivajući na što skorije organizovanje sastanka sa premijerom, kako bi se pronašla rješenja koja će im omogućiti nesmetano poslovanje u turbulentim okolnostima. U posebnom fokusu su bili rastuća inflacija, povećanje akciza na plastiku, neradna nedjelja...
"Inflatorna kretanja su evidentna, a mislim da nijesu dovoljno ozbiljno shvaćena. Inflacija je obesmislila zakon o javnim nabavkama i regulisanje cijena naročito u komunalnoj djelatnosti. Cijene koje ćemo imati u 2023 će ugroziti naše poslovanje. Mora se u tom dijelu pokrenuti izmjena Zakona o komunalnim djelatnostima i podzakonskih akata. Privredna komora je prava adresa da prva krene sa analizom ozbiljnih izazova inflatornih kretanja", naveo je Radovan Božović iz Vodovoda Herceg Novi.
Izmjenom zakona o akcizama, podsjećaju iz PKCG, uvedena je akciza na plastiku za jednokratnu upotrebu od 40 centi po kilogramu. To je, dodaju, bio i predlog bivše Vlade i tadašnjeg Ministarstva finansija i socijalnog staranja uz obrazloženje da se time želi zaštititi životna sredina od prekomjerne upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu
Privrednici ističu da pomenuta akciza predstavlja preveliko opterećenje, jer je plastika ionako poskupila usljed povećanja cijena nafte, kažu iz PKCG.
Boris Rašković (Water Group) ukazuje da se slični nameti ne obračunavaju uvoznicima plastike, već samo domaćim proizvođačima, što umanjuje njihovu konkurentnost i destimuliše poslovanje.
Sa njim se saglasio predsjednik Skupštine PKCG Vojo Banović, ocjenjujući "paradoksalnim" što se tako stimuliše uvoz, a ne sopstvena proizvodnja.
"Suština primjene zakona je nefavorizovanje nikoga, a ovakva primjena akciza podstiče nelojalnu konkurenciju", smatra Banović.
Drakić je kazala da je Privredna komora uputila inicijativu Ministarstvu u vezi akciza na plastiku, ističući da one predstavljaju značajan namet za domaću privredu koji, na godišnjem nivou iznosi između 120 i 130 hiljada eura za pojedine kompanije, što utiče na konkurentnost.
Privredna komora, kako su saopštili, nastoji da brzo organizuje sastanak sa premijerom kako bi prenijela sve poruke donosiocima odluka.
"Neophodna je čvršća i brža saradnja Komore i Vlade u cilju olakšavanja uslova za privređivanje u narednom periodu. Slušanje glasa privrede će u narednom periodu biti izuzetno važno", poručio je Banović.