Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale i prošle sedmice, druge zaredom, i to više od četiri odsto, jer su donekle popustila strahovanja trgovaca od poremećaja isporuka iz Rusije zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4,2 odsto na 107,93 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 4,25 odsto na 104,7 dolara, prenosi SEEbiz.
U posljednje dvije sedmice cijene su pale gotovo deset odsto, izgubivši dio dobitaka od početka rata u Ukrajini. U prvoj sedmici napada Rusije na tu zemlju cijena barela skočila je oko 20 odsto.
U tom periodu, u kojemu su na tržištima vladala strahovanja od poremećaja ruskog izvoza zbog sankcija Zapada, cijena barela na londonskom tržištu dostigla je u jednom trenutku 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što su najviši nivoi od 2008. godine.
U posljednje dvije sedmice cijene su osjetno pale, ali na tržištima i dalje vlada nesigurnost, pa cijene znatno osciliraju. Tako su se prošle sedmice kretale u vrlo širokom rasponu od 16 dolara. Jedan bi dan pale ispod 100 dolara, a već drugi snažno skočile iznad tog nivoa.
U fokusu trgovaca bili su prošle sedmice pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.
Cijene su prošle sedmice snažno oscilirale i pod uticajem nedovoljnog snabdijevanja zbog zazora trgovaca od ruske nafte, zastoja u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pada zaliha, ali i zabrinutosti za potražnju koju je podstaklo novo širenje koronavirusa u Kini.
U takvim uslovima trgovce je zabrinula vijest da su vodeći proizvođači, predvođeni Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenim partnerima, uključujući Rusiju, u februaru još više zaostali za zacrtanim nivoom proizvodnje nego u januaru.
U aprilu bi, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržišta mogla izgubiti tri miliona ruskih barela dnevno zbog sankcija uvedenih kompanijama i bankama iz Rusije, nakon invazije na Ukrajinu.
Snabdijevanje bi se time smanjilo trostruko više od potražnje koju pritišću visoke cijene, upozorila je IEA.
Pregovori o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, koji bi mogli rezultirati obnovom iranskog izvoza nafte, ne najavljuju trgovcima skoru alternativu za rusku naftu.
"Trenutno stradaju i ponuda i potražnja, ali ponuda je teže pogođena", poručuju analitičari SEB banke, koji očekuju tijesno snabdijevanje u iduća dva tromjesečja.
Rusija izvozi između četiri i pet miliona barela nafte dnevno, od čega otprilike polovina ide u Evropu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su nedavno uvele embargo na rusku naftu, ali im se evropske zemlje nijesu pridružile.
Analitičari smatraju da će se cijene barela vjerovatno zadržati iznad 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.
Analitičari upozoravaju i na jačanje inflatornih pritisaka u svjetskoj ekonomiji, koje podstiče cijena barela iznad 100 USD.
Jačanje inflacije moglo bi natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Kako se u SAD-u inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišim nivoima u 40 godina, prošle sedmice je Fed povećao ključne kamatne stope za 0,25 procentnih bodova, prvi puta od 2018. godine, i najavio dalja povećanja cijene novca.
Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je, također, smanjio procjene rasta ekonomije u ovoj godini s prethodnih četiri na 2,8 odsto.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene nafte su skočile gotovo 40 odsto.