Očekuje se da će, kao posljedica ruske invazije u Ukrajinu, prosječne cijene žitarica porasti za trećinu, a suncokretovog ulja za 40 odsto, ocijenili su stručnajci Economist Intelligence Unita (EIU), dijela londonske Ekonomist grupe.
Oni očekuju da će cijene poljoprivrednih proizvoda ostati povišene veći dio godine, jer se procjenjuje da će rat u Ukrajini trajati najmanje nekoliko mjeseci, piše Pobjeda.
Podsjećamo da su lani cijene žitarica skočile za trećinu, a suncokretovog ulja za 60 odsto.
Ukrajina i Rusija zajedno čine 30 odsto svjetske trgovine pšenicom, 17 odsto kukuruzom i 50 odsto suncokretovim uljem. Ukrajina je prije invazije opskrbljivala četvrtinu uvoza žitarica i biljnog ulja u EU i oko polovinu uvoza kukuruza. Otprilike dvije trećine ukrajinskog izvoza žitarica i tri četvrtine izvoza suncokretovog ulja odlazi preko crnomorskih luka, od kojih su mnoge sada zatvorene.
Osim toga, 1. marta su tri najveće svjetske kontejnerske linije – švajcarska Mediterranean Shipping Company, danska Maersk i francuski CMA CGM privremeno obustavile isporuke tereta u i iz Rusije kao odgovor na sankcije SAD-a i EU toj zemlji.
Fjučersi na pšenicu dostigli su 14-godišnji maksimum 1. marta, jer su strahovi od produženog rata u Ukrajini izazvali panično kupovanje. Fjučersi na kukuruz takođe su porasli, a slično je i sa cijenama soje i biljnog ulja. Rekordne vrijednosti dostigle su i cijene palminog ulja, jer trgovci žure osigurati alternativne zalihe u nedostatku pošiljki suncokretovog ulja.
Sukob će značajno uticati na ionako niske globalne zalihe žitarica, ali i na nadolazeću sjetvu usjeva u Ukrajini, što će se odraziti i na snabdijevanje u narednoj godini. Trgovci će tražiti alternativne zalihe od velikih proizvođača kao što su SAD, Indija i Argentina, ali je potrebno vrijeme za povećanje proizvodnje.
Najveći uvoznici ruske I ukrajinske pšenice su Egipat i Turska. Pšenica iz ove dvije zemlje pokriva 74 odsto turskog uvoza vrijednog 1,6 milijardi dolara. U sezoni 2021-22. Turska je bila najveći kupac ruske pšenice, kupivši 4,5 miliona metričkih tona, a Egipat 3,2 miliona.
U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle 25,4 odsto svjetske pšenice, prema Opservatoriji ekonomske složenosti.
Rusija je u posljednjem desetljeću postala najveći izvoznik pšenice. U 2001. godini njen je izvoz bio samo jedan odsto svjetskog tržišta, što je poraslo na rekordnih 26,4 odsto u 2018.
Danas Rusija pokriva 18 odsto svjetskog tržišta, SAD 16 odsto, Kanada 14, Francuska deset I Ukrajina sedam odsto. Ukrajina se smatra žitnicom Evrope, jer je 71 odsto zemljišta poljoprivredno. Osim toga, Ukrajina je dom za četvrtinu svjetske ‘crne zemlje’, ili černozema, koji je veoma plodan.
Pšenica je povezana sa bolnom historijom Ukrajine, odnosno sa Holodomorm ili velikom gladi iz 1932. godine, kad su milioni Ukrajinaca umrli od gladi, što je bila posljedica političkih odluka Josifa Staljina da kolektivizira poljoprivredu i konfiskuje zemlju poljoprivrednika.