Poslodavci nijesu imali većih problema prilikom januarskog obračuna i isplate prvih plata po programu Evropa sad, dok su eventualne nedoumice brzo otklonjene, ocijenili su sagovornici Pobjede.
Za sada nije poznato koliko je poslodavaca u januaru isplatilo zarade u skladu sa ovim programom, te koliko je zaposlenih primilo minimalac od 450 EUR, jer još nije istekao rok za podnošenje izvještaja o uplaćenim porezima i doprinosima.
"Zakonski rok za podnošenje IOPPD obrazaca za januar je 15. februar, tako da ćemo tek nakon tog perioda raspolagati traženim podacima", saopšteno je Pobjedi iz Uprave prihoda i carina (UPC).
HR menadžer u Pivari Trebjesa, Zoran Soknić, kazao je da primjena Evrope sad nije usložila isplatu zarada u njihovoj kompaniji.
"Imajući u vidu da je progresivno oporezivanje postojalo i ranije, bilo je jednostavno primijeniti nove skale oporezivanja na obračun januarskih zarada", rekao je Soknić i dodao da su zarade svih zaposlenih u Trebjesi procentualno uvećane u skladu sa novim propisima, te da nije poremećena struktura i odnos zarada.
U Merkatoru, koji upravlja jednim od najvećih trgovačkih lanaca, navode da su njihovi zaposleni primili uvećane januarske zarade.
"Sve nedoumice u vezi obračuna i isplate uspješno su riješene u komunikaciji sa nadležnim institucijama", kazali su iz Merkatora, ne precizirajući detalje.
Da je bilo nedoumica, ali ne i većih problema, Pobjedi je potvrdio i Fahrudin Šutković, direktor Eurofasta, firme za računovodstvene savjetodavne usluge.
"Uglavnom se te nedoumice odnose na specifične obračune, refundacije bolovanja i slično. Međutim, u komunikaciji sa kolegama iz struke, kao i sa partnerima koji nam pružaju softver za obračun zarada, te nedoumice smo dosta brzo otklonili. Još radimo na detaljima u vezi sa specifičnijim i nestandardnim obračunima, poput ugovora o dopunskom radu, kao i na IOPPD i obrascima, ali mislim da će i to biti brzo spremno", naveo je Šutković.
Njihovi klijenti su većinom strane kompanije koje isplaćuju visoke zarade i, kako je dodao, uglavnom su pozitivno reagovali na smanjenje dažbina.
"Na ovaj način, kako oni znaju da kažu, su se našli u win-win situaciji u kojoj se zaposlenima povećava zarada bez povećanja troška poslodavca", rekao je Šutković.
Ekonomistkinja i poreska savjetnica, Milena Golubović, zamjenica izvršnog direktora Pobjede, objasnila je da januarski obračun zarada nije prouzrokovao dodatni trošak poslodavcima koji su prije donošenja novih zakona isplaćivali neto zaradu veću od 356,8 EUR, odnosno pripadajuću bruto zaradu 1 od 532,54 EUR.
Govoreći jezikom brojki, za poslodavce koji su isplaćivali minimalnu neto zaradu od 250 EUR i imali ukupan trošak ili bruto 2 po zaposlenom od 410 EUR, Evropa sad je donijela finansijsko naprezanje od 158,06 EUR.
"Ono je generisano razlikom od ukupnog troška za poslodavca koji isplaćuje neto 450 EUR zaposlenom i ima ukupan trošak ili bruto 2 za tog zaposlenog od 568,06 EUR po novom načinu obračuna. Dakle, poslodavci koji su isplaćivali neto zaradu manju od 356,8 EUR imaju dodatni trošak, odnosno 'negativan efekat' na poslovni rezultat kompanije u iznosu od maksimalnih 158,06 EUR po zaposlenom, zavisno u kojem intervalu su isplaćivali neto zaradu od 250 do 356,8 EUR", objasnila je Golubović.
Poslodavci koji su isplaćivali neto zarade veće od 356,8 EUR, nemaju promjenu bruto zarade, već ona, kako dodaje Golubović, ostaje ista.
"Ti poslodavci imaju uštedu u doprinosima za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca koji se obračunavaju po stopi od 2,3 odsto na bruto zaradu zaposlenog i koji su ukinuti ovom reformom. Imaju uštedu i u iznosu prireza na porez na dohodak fizičkih lica koji se ne plaća na iznos bruto zarade do 700 EUR, odnosno neto od 595 EUR, a koja uzima značajno učešće u nominalnoj vrijednosti zarada crnogorske privrede", ocijenila je Golubović.
Komentarišući to što je primjena programa Evropa sad prouzrokovala izjednačavanje primanja, Golubović je istakla da je time dovedena u pitanje zakonska norma o jednakosti zarada prema kojoj je predviđena isplata jednakih plata zaposlenima za isti rad ili rad iste vrijednosti.
Osim pravila jednakosti, ona smatra da je Evropa sad degradirala i školsku spremu.
"Neto zaradu od 450 EUR dobiće zaposleni koji ima osnovnu školu, kao i zaposleni koji ima visoku stručnu spremu VII stepen. Pitanje je da li je zakonodavac slučajno ili namjerno degradirao stečeno zvanje i obrazovanje ili 'previdio' ovu komponentu, ali je svakako pomirio nepomirljive vrijednosti. I na kraju, nakon praktične primjene programa je nekima donio osjećaj 'poleta' a druge je vratio 'korak nazad', pa je i bukvalno primjena Evrope sad“po principu - korak naprijed, dva unazad“, zaključila je Golubović.