Crnogorska ekonomija će preživjeti i ako se ćelije Kombinata aluminijuma (KAP) ugase, ali ekonomija na neizvjesnosti reaguje otrežnjenjem, koje tada remeti svaku projekciju, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
“Kako god se izračuna, reprolanac ne dobacuje do tri do četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, to je jednostrano gledanje na stvari, koje ne predstavlja zdravorazumski pristup razvojnim perspektivama”, rekla je Kasalica za Dan.
Ona je kazala da Luka Bar ima značajni pretovar (20-25 odsto) vezan za KAP. Željezničke kompanije, takođe, a ukupan energetski sektor je u svemu opredjeljujuće relevantan.
"Nagli prekid svih ovih aktivnosti, dok su poslovni planovi za narednu godinu već ugovoreni, predstavlja plodno tle za kontrakciju ekonomije. Iako je takvo stezanje ekonomije vjerovatno kratkoročno, posljedicama bi obilježilo polovinu poslovanja naredne godine. U pitanju su dva najosjetljivija kvartala, što bi konsekventno zahtijevalo ozbiljne opreznosti u i oko javnih prihoda”, objasnila je Kasalica.
Ona je navela da ekonomija ne staje čak i kad se ugasi KAP, ali ekonomija na nepripremljenosti/ neizvjesnosti reaguje otrežnjenjem, koje tada remeti svaku projekciju.
“Kao visoko-zadužena ekonomija nemamo prostor da uznemiravamo ino-povjerioce neispunjavanjem ekonomskih projekcija”, poručila je Kasalica.
Gašenje ćelija KAP-a je počelo sredinom sedmice. Uniprom je ponudio EPCG da preuzme proizvodnju na godinu, dok Vlada predlaže da se proizvodnja u KAP-u smanji na minimum, a da EPCG snabdijeva KAP strujom iz domaćih izvora šest mjeseci, odnosno dok se KAP i EPCG ne dogovore oko cijene struje.
Cijena struje je glavni razlog zbog kojeg Uniprom gasi proizvodnju.
Prema njenim riječima, 50 godina rada KAP-a treba svesti na nekoliko slika.
“Istina je da se iz sredstava KAP-a otplatio kredit za HE Piva. Ali, istina je da smo kao poreski obveznici sipali toliko puno sredstava u KAP, što preko garancija što preko poreza i doprinosa od 1992. do 2014. godine, da je vrijeme da se kao zrela zajednica naviknemo da je ekonomija surova i da se promjene cijena inputa koje se dešavaju na globalnim tržištima, moraju odraziti na cijenu auto-puta. A, tekuće cijene ingota nijesu tako zanemarljive”, kazala je Kasalica.
Na pitanje da li se može reći da Crna Gora gašenjem KAP-a ostaje bez industrije, odgovorila je da je crnogorska industrija odavno ekonomski i razvojno umrla.
“Željezara i KAP rade na rezidualnim izdisajima”, navela je Kasalica, koja je bila donedavna državna sekretarka u Ministarstvu finansija.
Na pitanje šta bi država trebalo da uradi po pitanju KAP-a, Kasalica je odgovorila da strpljivo treba naći kratkoročno rješenje, a potom u kontekstu regulatornih prihoda od 2023. godine, ne samo za KAP, nego i niz drugih proizvođača nezavisno od vlasničke strukture, setovati predložene ugovorne cjenovne odnose u režimu direktnih potrošača za 110 kV.
“To bi eventualno moglo biti korisno za razvoj Crne Gore, a predstavljalo bi ozbiljan strateški motiv za potencijale diversifikacije ekonomije”, zaključila je Kasalica.