Najbogatijih 10 odsto ljudi u svijetu povećalo je svoje bogatstvo u pandemiji koronavirusa i sada su vlasnici više od polovine svjetskog bogatstva, pokazalo je istraživanje pariske "Laboratorije za nejednakost u svijetu".
Milijarderi su u 2020. godini povećali svoje bogatstvo najviše od kada je organizacija počela da objavljuje izveštaje, utvrdila je grupa ekonomista koju vodi poznati francuski ekonomista Tomas Piketi.
Istovremeno je 100 miliona ljudi potonulo u ekstremno siromaštvo, pokazalo je godišnje istraživanje "Laboratorije za nejednakosti u svijetu".
Plaćeni odmori i beneficije u bogatijim zemljama tokom pandemije odigrali su ključnu ulogu, tako što su sprečili da još više ljudi potone u siromaštvo. Siromašnije zemlje nisu imale resurse za podizanje prihoda i očuvanje radnih mjesta, ističu u "Laboratoriji".
Najbogatijih deset odsto ljudi sada ostvaruje 52 odsto globalnog prihoda, a siromašnija polovina stanovništva samo osam odsto, navodi BBC zaključke izveštaja. Jedan odsto najbogatijih poseduje više od trećine ukupnog bogatstva.
Jedan odsto najbogatijih na svijetu posjeduje više od trećine ukupnog dodatnog bogatstva akumuliranog od 1995. godine, dok je siromašnija polovina globalnog stanovništva uzela samo dva odsto.
"Nakon više od 18 meseci pandemije svijet je još više polarizovan", zaključio je kodirektor "Laboratorije", Lukas Šansel.
"Dok je bogatstvo milijardera poraslo za više od 3.600 milijardi evra, još sto miliona ljudi pridružilo se ekstremno siromašnima", rekao je Šansel, napominjući da je ekstremno siromaštvo u toku poslednjih 25 godina bilo u padu.
Izvještaj je pokazao da je prosječna odrasla osoba ove godine zaradila 16.700 evra i da posjeduje imovinu prosječne vrijednosti 72.900 evra.
Pojedinac iz redova 10 odsto najbogatijih zaradio je 87.200 evra, a onaj iz siromašnije polovine populacije samo 2.800 evra. Siromašniji gotovo i da nemaju imovinu, zaključuju u "Laboratoriji za nejednakost u svijetu".
Istraživanje je pokazalo da su 52 najbogatija pojedinca u svijetu u proteklih 25 godina povećala svoje bogatstvo za 9.2 odsto godišnje. Udio žena u ukupnom globalnom dohotku od rada bio je manji od 35 posto i uvećan je za pet procenata u odnosu na 1990. godinu, ali govori u prilog neravnopravnosti s muškarcima.
Rešenje je progresivni porez?
Evropa je kontinent sa najnižim nivoom nejednakosti u sijvetu, utvrdili su u "Laboratoriji", izračunavši da 10 odsto najbogatijih ima 36 odsto udjela u ukupnom prihodu.
Najviši nivo nejednakosti zabilježen je u severnoj Africi, gdje je 10 odsto najbogatijih imalo 58 posto udjela u ukupnom prihodu. Da bi se nejednakost ublažila, ekonomisti pozivaju na "skromni progresivni porez na bogatstvo globalnih multimilionera" radi redistribucije i predlažu strožije mjere suzbijanja utaje poreza.
"S obzirom na veliku koncentraciju bogatstva, skromni progresivni porezi mogu da generišu značajne prihode za vlade", ističu ekonomisti