Razgovori o rekonstrukciji vlade ne smiju da koče druge procese i nedopustivo je da se njom uslovljavaju suštinska pitanja poput izglasavanja Tužilačkog savjeta, kazala je politička direktorica Građanskog pokreta (GP) URA, Ana Novaković Đurović.
Ona je navela da će za rješavanje otvorenih pitanja u pravosuđu i tužilaštvu i prevazilaženje vd stanja u tim oblastima koje koči reformske procese, dijalog biti neophodan, jer drugog rješenja nema.
“Problemi koje kao društvo imamo, a koje je objektivno i analitički apostrofirala Evropska unija (EU) u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, ne rješavaju se rekonstrukcijom vlade”, rekla je Novaković Đurović u intervjuu agenciji MINA.
Na to su, kako je dodala, pokušavali da ukažu svih prethodnih mjeseci.
Novaković Đurović je istakla da se vladajuća većina mora fokusirati na rješavanje suštinskih pitanja, kao što je izglasavanje Tužilačkog savjeta, kako bi otpočeli reformski procesi u tužilaštvu.
Ona je kazala da u parlamentu treba da se nastavi dijalog sa opozicijom u vezi sa izbornim zakonodavstvom, i pokrene dijalog o imenovanjima u pravosuđu koja će zahtijevati dvotrećinsku većinu.
“To treba da budu naši prioriteti. Nažalost, zbog rekonstrukcije vlade, koju su nametnula druga dva konstituenta vlasti, nijesmo se bavili ovim pitanjima u prethodnom periodu”, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da URA ne spori da treba da se preispituje efikasnost Vlade.
“Zalažemo se za to, kao i da taj proces bude zasnovan na objektivnim pokazateljima rada svih ministarstava i ministara”, kazala je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, izvještaj Evropske komisije (EK) naglašava da neki ministri nijesu odgovorili obavezama iz tog procesa.
To, kako je kazala, potvrđuje zalaganje URA-e da se razgovor o efikasnosti rada Vlade mora zasnivati na jasnim pokazateljima učinka po resorima.
“Ali razgovori o rekonstrukciji vlade ne smiju da koče druge procese i nedopustivo je da se njom uslovljavaju druga suštinska pitanja poput izglasavanja Tužilačkog savjeta”, rekla je Novaković Đurović.
Na pitanje da li vjeruje da je vrijeme za politički dijalog u Crnoj Gori i očekuje li da će do njega doći, ona je odgovorila da je URA uvijek bila i ostaje otvorena za dijalog, i unutar vladajuće većine i sa opozicijom.
“Za nas je javni interes iznad svih trenutnih ili trajućih partijskih sporenja i otvorenih pitanja. Ukoliko je članstvo u EU vezivno tkivo u vladajućoj većini i opoziciji, onda upravo ta pitanja treba da nas okupe, i taj smo apel uputili više puta do sada”, navela je Novaković Đurović.
Upitana šta iz izvještaja EK treba najviše da zebrine i na čemu treba prvo da se radi, ona je kazala da oblasti u kojima je konstatovan ograničeni ili izostanak napretka, kao što je oblast pravosuđa, treba da budu prioritet daljeg djelovanja vlasti, ali i opozicije.
Izvještaj EK, kako je navela, realan je i objektivan prikaz stanja za prethodnih godinu i nalazi i preporuke iz tog dokumenta treba da služe kao mapa puta za dalje reforme u svim oblastima.
Novaković Đurović je poručila da preporuke iz izvještaja treba “prevesti” u jasne programske ciljeve vlade, sa preciznim rokovima, i podjelom odgovornosti.
“Činjenica je da Vlada ne može riješiti sva pitanja, niti su u njenoj nadležnosti. Ali isto tako, ona jeste koordinator ovog procesa i formalno ga vodi”, rekla je Novaković Đurović.
Sa te pozicije, kako je kazala, mora sa većim autoritetom stalno ukazivati drugim institucijama na obaveze iz evropske agende, održavati entuzijazam procesa i neophodnu dinamiku.
“O svemu tome, a posebno o onima koji se oglušuju o obaveze, u obavezi je informisati javnost”, dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela de je velika odgovornost i na parlamentu, jer je to mjesto u kojem se očekuje nastavak dijaloga i jedino gdje treba rješavati političku krizu.
U URA-i ih, kako je kazala, raduje da je u izvještaju EK prepoznat napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.
“URA je građanima ove rezultate obećala i svakodnevno se trudi da ih ostvari. Ipak, za to nam je potrebna sistemska podrška. Da bi mogli nastaviti dalje da ostvarujemo napredak u toj oblasti i da bi građani osjetili efekte tih rezultata, potrebno je hitno izglasavanje Tužilačkog savjeta”, istakla je ona.
U suprotnom, kako je navela, progres će ostati ograničenog dometa.
Novaković Đurović je rekla da Crna Gora ima šansu da bude sljedeća članica EU i da vremenski okvir za ulazak u članstvo ne treba da opterećuje.
“Ako se fokusiramo na rad i manje energije trošimo na pompezne najave promjena, a više na realizaciju, rezultati dolaze brzo i neće ostati neprimijećeni. Ovo nije floskula, nego do sada ovo nijesmo probali”, dodala je Novaković Đurović.
Kako je navela, Crna Gora je tehnički najdalje odmakla u procesu evropske integracije, otvorila je sva poglavlja i privremeno zatvorila tri.
“Nije bilo teško održavati liderstvo dok su trajala usklađivanja našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Zastalo se kada je trebalo primijeniti te zakone, i mi već godinama jesmo tehnički, ali ne i suštinski lideri”, kazala je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, biti lider u tom procesu podrazumijeva da se stalno ostvaruju rezultati i da se ostali na vas ugledaju.
“Moramo se snažno potruditi da zauzmemo poziciju suštinskog lidera. Posljednji izvještaj EK dobar je motiv i alarm za buđenje i vjerujem da tu poziciju možemo zauzeti, jer imamo značajne preduslove za to”, navela je Novaković Đurović.
Kako je rekla, prethodne vlasti su tehnički posao obavljale solidno, ali su suštinski dovele do toga da se Crna Gora, upravo sa evropskih adresa, označi zarobljenom državom.
Novaković Đurović, koja je bila članica radne grupe za Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, u periodu od 2012 do prošle godine, navela je da su građani dali jasan stav i da oni žele Crnu Goru u EU.
“Svi smo u obavezi da taj impuls podrške građana pretvorimo u konkretno djelovanje”, istakla je Novaković Đurović, navodeći da oni koji nijesu u stanju da odgovore tim obavezama, u Vladi i svim drugim institucijama, treba da budu jasno prepoznati.
Na njihova mjesta, kako je kazala, treba da dođu oni koji znaju i mogu vratiti taj proces u pravi kolosjek “iz kojeg smo već nekoliko godina iskočili”.
“Od dolaska nove vlasti, i konkretno od imenovanja Vlade, lako se prepoznaju oblasti u kojima je bilo rezultata, a što je potvrdio i izvještaj EK. To su, u najkraćem, oblast borbe protiv organizovanog kriminala, ali i ekonomska politika”, navela je Novaković Đurović.
To pokazuje, kako je rekla, da se rezultati mogu postizati, čak i u jednom, u najmanju ruku izazovnom ambijentu za djelovanje Vlade.
Na pitanje šta vidi kao glavni razlog za zastoj u proširenju EU, ona je odgovorila
da razlozi za zastoj u politici proširenja stanuju na dvijema adresama - u samoj Uniji, ali jednako i u državama kandidatima.
“Ukoliko svaka država članica zbog nekog bilateralnog pitanja, koje nije suštinsko za proces pregovora niti dio političkih i drugih kriterijuma, može kočiti odluku Unije i dovoditi u pitanje strateške pravce djelovanja, onda se stanje u EU ozbiljno mora redefinisati”, navela je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, naspram takve klime unutar same EU, stoje države kandidati i potencijalni kandidati nedovoljno posvećeni integracionom procesu.
“Dakle, da su države kandidati, uključujući i Crnu Goru, u prethodnim godinama pokazale spremnost, produkovale konkretne rezultate, posebno u pogledu vladavine prava, bilo bi jako teško osporavati i odugovlačiti njihovo učlanjenje. Ali, to za sada nije slučaj”, rekla je Novaković Đurović.
Kako je navela, politika proširenja za sada stoji na čekanju, ali se od nje nije odustalo.
Tome, kako je rekla, svjedoči Deklaracija sa posljednjeg samita lidera EU i Zapadnog Balkana u Sloveniji, kao i nedavna posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu.
“Ali ono što najbolje govori u prilog činjenici da EU nije odustala od zemalja Zapadnog Balkana je ekonomski investicioni paket”, kazala je Novaković Đurović i podsjetila da on predviđa mobilizaciju oko 30 milijardi EUR za narednih sedam godina na Zapadnom Balkanu.
Ona je dodala da su to najvažniji i konkretni pokazatelji da EU, kroz grantove i investicije, želi snažno prisustvo na ovim prostorima i da kroz finansijsku podršku želi zapravo podržati sve strukturne reforme.
“I zaključak je logičan - da se od proširenja na države Zapadnog Balkana odustalo, ne bi se u taj prostor u ovoj mjeri investiralo. I opet dolazimo do nas samih, odnosno naše sposobnosti da ta sredstva i prisustvo EU “iskoristimo” na pravi način”, kazala je Novaković Đurović.
Na pitanje kako komentariše ocjene da EU nije dovoljno prisutna na Zapadnom Balkanu i da to koriste Kina i Rusija da povećaju uticaj, ona je odgovorila da te dvije države, ali i Turska jesu sve prisutnije na ovim prostorima i da koriste upravo zastoj procesa evropske integracije za ostvarenje ekonomskih i drugih strateških ciljeva.
Kako je dodala, ekonomske inicijative, posebno Kine, sve su jasnije i otvorenije, i mogu se tumačiti kao hibridno sredstvo “označavanja teritorije”.
Novaković Đurović je navela da je brza isporuka kineskih i ruskih vakcina na početku pandemije COVID-a 19 na ovim prostorima slala snažnu poruku i građanima o tome ko nas podržava u kriznim situacijama.
“Tako da nema dileme da te sile šire svoj uticaj, koji je i legitiman sve dok ne podriva unutrašnje prilike u državama i ne utiče na promjenu spoljno političkog kursa. Ipak, EU je i dalje najveći investitor na ovim prostorima, a sigurno i da je politički uticaj Zapada neuporedivo veći”, rekla je Novaković Đurović.
Ona je istakla da je budućnost Zapadnog Balkana u EU.
“Jednako dobra alternativa jednostavno ne postoji”, poručila je Novaković Đurović.