"Problem na Zapadnom Balkanu narasta i danas više ne treba primarno potencirati pitanje tempa proširenja, nego treba potencirati pitanje ugrožene stabilnosti", azao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović novinarima na kraju posjete Njujorku.
Evropska unija je, kako je kazao, lokomotiva evropskog kontinenta, a Zapadni Balkan je dio evropskog kontinenta, prema tome ne može se udaljavati od tih problema i tretirati ih kao balkanske probleme.
“Mora se u EU gledati na balkanske probleme i upozorenja koja godinama stižu sa raznih adresa, uključujući i sa naše crnogorske adrese. Nisam zadovoljan intenzitetom pažnje koji je posvećen tim upzorenjima tokom prethodnih godina, zato danas imamo još ozbiljniji problem”, izjavio je Đukanović.
Stabilnost
Jasno je, prema njegovim riječima, da na Balkanu ne postoje dovoljno pouzdani samoregulatorni mehanizmi koji će učvrstiti našu stabilnost bez koje nema prosperiteta.
“Dakle, mi moramo učvršćivati našu stabilnost upravo kroz integraciju. Ne želim ovim nipošto da kažem da bi trebalo da uselimo svoje probleme u EU, ne, ubijeđen sam da treba da postanemo članica tada kada za to ispunimo uslove, ali da bismo te uslove ispunili moramo prethodno učvrstiti stabilnost, zaštititi Zapadni Balkan od penetracije i geopolitičkih interesa koji su suprotstavljeni evropskim interesima. To mora Evropa prihvatiti kao svoju odgovornost”, jasan je Đukanović.
Na pitanje da li je region Zapadnog Balkana stavljen po strani, da se sam izbori sa izazovima, predsjednik odgovara da je “vrlo pravilno kazati da smo mi najbolje vrijeme za evropsku integraciju propustili”.
“Sjetimo se euroentuzijazma koji je postojao nakon pada Berlinskog zida i kako su odlično svoju šansu iskoristile druge zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Nažalost, na prostoru bivše Jugoslavije smo imali jedan krvavi raspad naše prethodne zajedničke države, izgubilo se to dobro vrijeme. U međuvremenu su stigli problemi, problemi same Evropske unije.
Oni su sada zaokupljeni svojim problemima, jasno je da taj geopolitički zaplet koji se događa posljednjih godina dodatno potencira potrebu EU da jasnije profiliše svoje važne politike, počev od svoje vanjske i bezbjednosne, pa sljedstveno tome i jasnije profiliše svoj identitet. Međutim, upozorio sam, privid je ako to smatrate svojim problemima, a balkanske probleme ne smatrate, jer nažalost imamo iskustvo iz 90-ih godina kada ti balkanski problemi izmaknu kontroli onda postaju prioritetni problemi ne samo Evrope nego i šire međunarodne zajednice. Sjetićemo se svi da je tada Balkan bio top tema američke spoljne politike”, naglašava Đukanović.
Zbog toga je njegovo upozorenje da se ne tretiraju i ne dijele problemi na naše i njihove.
“Shvatimo da su to naši zajednički problemi. Govorim o evropskim problemima u prvom licu, jer svi smo zapravo Evropljani i želimo da Evropa bude ne samo stabilna, nego i globalno prestižna, jer ako Evropa bude to, onda ćemo svi mi kao Evropljani imati više šansi”, kazao je Đukanović.
Ubijeđen je da su skrenuli pažnju partnerima tokom pet dana boravka u Njujorku, ubijeđen je da će se ta pažnja pojačati.
“Nadam se da i taj Samit u Ljubljani može predstaviti i da predstavlja jednu realnu doglednu šansu da se uskoro izađe sa nekim novim tonovima, prije svega tonovima upozorenja prema onima koji ugrožavaju stabilnost ovog regiona i Evrope, te da se možemo vratiti u neko povoljnije vrijeme. Potpuno je jasno da ako Evropa pretenduje da bude globalno konkurentna u toj novoj geopolitičkoj arhitekturi mora biti ujedinjena, da bi bila stabilna, da bi iskoristila sve svoje resurse i da bi samim tim ostala prestižna”, istakao je Đukanović.
Destabilizacija
Na pitanje novinara jesu li poruke o destabilizaciji Balkana naišle na prijem predsjednik je odgovorio da danas definitivno možemo biti sigurni da naši problemi nisu tajna i nepoznati.
“Nadamo se da smo možda baš sada dragocjeno u susret predstojećem Samitu EU – Zapadni Balkan u Ljubljani 6. oktobra skrenuli pažnju na probleme koji izmiču kontroli, probleme koje se komplikuju i koji prijete ne samo balkanskoj nego i evropskoj stabilnosti”, istakao je Đukanović.
Već godinama, kako je rekao, pokušavaju da privuku pažnju evropskim i NATO partnerima da se stanje u našem regionu pogoršava.
“Nijesmo zadovoljni koliko smo u tome uspjeli. Očigledno je da su zemlje članice Evropske unije i zemlje članice NATO-a svojim, prioritetnim problemima od onih koji su na Zapadnom Balkanu. S druge strane, naše uvjerenje je da su naši problemi istovremeno i njihovi problemi. O tome najbolje svjedoče rane devedesete godine. Naše upozorenje je bilo i ostalo da je potrebno pomoći Zapadnom Balkanu da izbjegne scenario iz ranih 90-ih godina i da svi zajedno izbjegnemo saradnju koju ostvarujemo palijativno, nego da pokušamo da djelujemo preventivno i da spriječimo destabilizaciju regiona. Očigledno je danas da nema praznog prostora ni u tom ni u bilo kom drugom regionu. Tamo gdje izostanu oni koji bi morali biti prioritetno odgovorni za stabilnost i prosperitet jedne evropske regije, a to su EU i NATO, odmah se ubacuju drugi. Ti drugi se ubacuju i pokušavaju da ostvare svoje geopolitičke ciljeve koji su u dubokom sukobu sa interesima i ciljevima Evrope i NATO-a”, rekao je Đukanović.
Zadovoljan je onim kako su o temi destabilizacije Balkana razgovarali u Njujorku.
Đukanović je imao sastanke sa predsjednicima Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednicom Kosova i obavio je razgovore u plenumu sa visokim predstavnikom Evropske unije za bezbjednost i spoljnu politiku koji je priredio večeru za sve lidere našeg regiona.
“Čini mi se da nakon tog sastanka sa visokim predstavnikom za bezbjednost i spoljnu politiku zapravo više se nema što otvorenije reći od onog što je svako od nas pojedinačno saopštio na tom sastanku”, kazao je Đukanović.
Razgovori
Svi razgovori su, prema njegovim riječima, zapravo bili posvećeni temi destabilizacije Balkana.
“To je bio najvažniji dio bilateralnog programa razgovora ovdje u Njujorku. Pored toga, razgovarao sam i sa najvišim predstavnicima zemalja članica EU, sa premijerom Holandije, jedne jako uticajne zemlje u evropskoj politici u ovom vremenu, zemlje koja je veoma zahtjeva prema zemljama kandidatima za članstvo u EU, ali zemlja koja nikada nije zatvorila vrata za prijem novih članica. Ohrabren sam onim što sam čuo od premijera Holandije. Jako dobro poznaje prilike u regionu, poštuje to što je Crna Gora uradila, poštuje taj iskorak koji je Crna Gora napravila u odnosu na sve druge aspirante, ali istovremeno insistira na ispunjavanju svih uslova baš onako kako mi insistiramo, jer mi ne propuštamo priliku u tim razgovorima da ponovimo da mi ne tražimo prečicu do članstva, ne tražimo da nam se gleda kroz prste, želimo da onog dana kada postanemo članica EU da imamo sve uslove ispunjene za organsku pripadnost savremenoj evropskoj civilizaciji”, naglasio je Đukanović.
Jednako je važan razgovor, prema njegovim riječima, i sa predsjednikom Poljske.
“Poljska je zemlja nove Evrope, jedna od zemalja koja se u tranziciji 90-ih godina prošlog vijeka pridružila EU, velika i veoma uticajna. Rekao bih da razumije sve dimenzije problema kroz koje danas prolazi Zapadni Balkan i spremna je na pomoć, i bilateralno i u okviru Višegradske grupe kao regionalne inicijative koja je veoma partnerski okrenuta saradnji sa Zapadnim Balkanom”, naveo je Đukanović.
Generalno misli da se Crna Gora i na ovoj Generalnoj skupštini UN-a i kroz politički život na margini Generalne skupštine uspješno predstavila međunarodnoj zajednici.
“Vjerujem da smo učvrstili svoj ugled, partnerstva, da ćemo i dalje imati podršku za svoj strateški kurs evropskih i evroatlantskih integracija. Naravno, vraćam se kao i uvijek u Crnu Goru kao i uvijek sa optimizmom i uvjerenjem da probleme koje imamo moramo primiti na svoja leđa, moramo dominantno rješavati, ali mislim da je jako važno da oni koji žive oko nas, a posebno oni koji jesu i koji će u budućnosti biti naši partneri znaju sve nijanse problema kroz koje prolazi naš region i ne sumnjam da će biti od pomoći da ne samo Crna Gora, nego i sve zemlje Zapadnog Balkana, uspješno odole tim iskušenjima i da kroz članstvo u EU i NATO ostvare svoje strateške ciljeve”, kazao je Đukanović.
Globalni problemi
Održavanje 76. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u uslovima pandemije nakon prošlogodišnje pauze je, prema njegovim riječima, uspjeh sam po sebi.
“Najvažniji je taj usaglašeni ton koji se čuo tokom zasijedanja, ton obnovljene spremnosti na saradnju i spremnosti na dalje snaženje multilateralizma i organizacije UN. Čini mi se jako važnim da je nakon višegodišnjeg lutanja, zastranjivanja i pokušaja da se dokaže da je multilateralizam mrtav i da se svi odgovori na aktuelne probleme mogu naći u nacionalnim okvirima danas opet jasno da za globalne probleme nema nacionalnog odgovora. Za globalne probleme, počev od pandemije koronavirusa, preko prijetećih klimatskih promjena u svijetu, preko terorizma, proliferacije oružja, zaključno sa svestranom brigom za budućnost planete na koju živimo možemo naći samo kroz saradnju, kroz multilateralizam, sa organizacijom Ujedinjenih nacija u središtu tih napora”, istakao je Đukanović.
Dijaspora
Susret sa dijasporom predstavljao je posebno zadovoljstvo.
“Zaista mislim da Crna Gora ima sve razloge da bude ponosna na svoje iseljenike svuda jer pokazuju nevjerovatnu lojalnost Crnoj Gori, a istovremeno apsolutnu građansku odgovornost prema zemlji svog izbora gdje ostvaruju značajne profesionalne rezultate. Smatram da je to nešto što predstavlja najsnažniji most ovovremenog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država i ubijeđen sam da će to biti i najpouzdaniji most naše buduće saradnje”, zaključio je Đukanović.
.