Predsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da državni odnos prema prirodi nije dopuštanje šumskoj i građevinskoj mafiji da ostvaruje svoje interese na račun interesa cijelog društva, a da snagom institucija treba kažnjavati neodgovorne pojedince brzo i efikasno.
Na Žabljaku je održana posebna sjednica Skupštine Crne Gore kojom je obilježen jubilej 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
U poruci koja je pročitana na sjednici premijer Zdravko Krivokapić poručio je da će Vlada Crne Gore bezrezervno biti posvećena radu na poglavlju 27 kao jednom od ključnih izazova u pogledu implementacije pravnih tekovina Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
Bečić je kazao da priroda nije štedjela u Crnoj Gori, a da je naš zadatak da to sačuvamo.
“Od naročite važnosti je da u narednom periodu damo sve od sebe kako bi druge prirodne lokalitete uvrstili u područja svjetske baštine I time osigurali dodatnu afirmaciju crnogorskih ljepota”, kazao je on.
Istakao je da je podrška međunarodnih partnera od izuzetne važnosti, a da je jako važna i regionalna saradnja zbog predjela koje dijelimo sa susjedima.
“Odsustvo konstantne saradnje, koordinacije, inovativnih rješenja država regiona u cilju očuvanja životne sredine I adekvatne turističke valorizacije predjela, doprinijeće porastu brojnih izazova I daleko će smanjiti razvojne potencijale”, kazao je Bečić.
Zato je, smatra on, zadatak Crne Gore da bude predvodnik u regionu kada je o ekologiji riječ.
“Danas kada u svom punom zamahu pretendujemo da postanemo prva naredna članica EU, moramo biti svjesni napora koji nam predstoji da svakom građaninu garantujemo uživanje osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku. Apelujem da saradnja I nivo spremnosti da se suočimo sa današnjim I predstojećim izazovima bude na najvišem nivou, da je važnost uspostavljanja kvalitetnog zakonskog okvira u oblasti zaštite životne sredine I održivog razvoja od suštinskog značaja, upozorila je nedavno EK”, kazao je predsjednik Skupštine.
On je istakao da državni odnos prema prirodi nije dopuštanje šumskoj i građevinskoj mafiji da ostvaruje svoje interese na račun interesa cijelog društva.
„Državni odnos prema prirodi nije nelegalna sječa šuma, devastacija riječnih korita, podmetanje požara, krivolov, kao i neodgovoran odnos prema odlaganju otpada. On iziskuje potrebu da se ujedinimo u zaštiti prirode, da mlade naraštaje od malih nogu učimo da je to svetinja koja se mora na svakom koraku braniti, a snagom institucija kažnjavati neodgovorne pojedince brzo, efikasno i beskompromisno“, poručio je Bečić.
Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dragan Krapović istakao je da nas deklaracija o ekološkoj državi sve obavezuje.
„Osnovni cilj je da se afirmišu pitanja ekologije, da se ojača međuinstitucionalna saradnja, da se otvori iskreni dijalog i da kao društvo ponovo i pažljivo pogledamo pitanja Deklaracije i da pokažemo jesmo li na dobrom putu“, kazao je on.
Istakao je da postoje dvije vrste odgovornosti. Odgovornost institucija i građana.
„Istraživanja pokazuju da u jednom i druhgom kontekstu ima prostora za unapređenje“, kazao je on.
Krapović je istakao da treba jačati ekološku svijest kod građana.
„Pregovaračko poglavlje 27, životna sredina i dalje predstavlja ključni izazov u pogledu implementacije transponovanih pravnih tekovina u oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode, kvaliteta vode, klimatskih promjena. Potrebno je jačanje finansijskih i administrativnih kapaciteta, izgradnja institucionalnih i pravnih osnova“, dodao je Krapović.
"Stojimo čvrsto pri stanovištu da je put ka stvaranju boljeg i odgovornijeg društva jedino ostvariv kroz uspostavljanje institucionalnog okvira, a da podizanje svijesti građana o važnosti ekologije predstavlja našu neodložnu obavezu", dodao je on.
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991.
U deklaraciji je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Na okruglom stolu koji je u ponedjeljak održan povodom ovog jubileja poručeno je da je zaštita životne sredine pitanje, koje prevazilazi državne granice i da je pred Crnom Gorom izazovan period uspostavljanja evropskih i ekoloških standarda iz te oblasti. Ekološka Crna Gora nema alternativu, poručio je ranije predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.