ĐUKANOVIĆ U EMISIJI ARGUMENTI: NA SVAKOG SRBINA GLEDAM KAO NA NAJBOLJEG CRNOGORCA, BOŠNJAKA, HRVATA ...

“Čini mi se da smo uvijek na pogrešnom kolosjeku kada problem definišemo kao crkveni. Ovo vidim kao državno-politički problem. Ja ovo vidim kao jednu u seriji epizoda obnovljene ofanzive velikosrpskog nacionalizma na Crnu Goru”, istakao je Đukanović.

To je, dodaje, projekat koji datira od polovine 19.vijeka.

“Poslednjih godina prisustvujemo obnovi ofanzive, pretpostavljam iz razloga što je zahvaljujući geopolitičkim promjenama neko procijenio da je sada vrijeme za novi pokušaj. Velikosrpski nacionalizam danas nasrće na Crnu Goru sa istom strašću”, ističe Đukanović.

U nekim krugovima na zapadu se sukob između države i crkve uvjek koncipira kao ugrožavanje vjerskih prava i sloboda.

“Nije riječ o tome. SPC je jedini preostali prekogranični instrument velikosrspkog nacionalizma”, navodi Đukanović.

On je optužio Vladu da je podlegla pritiscima Srbije u slučaju sukoba na Cetinju.

“Ne bi prošao da je pritisak bio samo Srbije ili SPC, problem je što su se Srbija i SPC poslužili Vladom Crne Gore. Vladaje glavni akter koji je, stavljajući na raspolaganje svoj kompletan repertoar – od helikoptera do hemijskih sredstava i žive sile, protiv Prijestonice i njenih građana, i koji se stavio na uslugu ostvarivanju ciljeva velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

Na pitanje o saradnji sa Slobodanom Miloševićem, Đukanović kaže da je to manipulacija onih koji pokušavaju da, kako navodi, ospore političko djelo DPS-a.

“Kada je u pitanju moja bliska saradnja sa Slobodanom Miloševićem, želim da Vam kažem da to nije bila nikakva posebna blizina. Mi smo bili savremenici. Dakle on je bio predsjednik Srbije, pa Jugoslavije, ja predsjednik Vlade Crne Gore i to je sva naša bliskost. Nema nikakve političke ljubavi. Postoji okolnost da svako radi svoj posao. Kada ste pomenuli da sam ja bio predsjednik Vlade u vremenu kada je JNA zloupotrebljavana za ostvarivanje ciljeva velikosrpskog nacionalizma, svakako znate da i tada kao i kasnije, JNA nijesu upravljali premijeri. Bila je potpuno striktno podijeljena nadležnost”, navodi Đukanović.

U osvrtu na dešavanja 90-ih godina, Đukanović je istakao da su tada vjerovali da se referndum ne bi mogao obaviti bez prolivanja krvi.

“Vi ćete se sjetiti da su početkom devedesetih, određeni ljudi i određene partije u Crnoj Gori predlagali referendum o obnovi nezavisnosti. Bili smo uvjerenja da se to ne može obaviti bez prolivanja krvi. Dakle, to je bilo vrijeme izrazite zloupotrebe JNA, koja bi lakše mogla biti zloupotrijebljena u tadašnjoj, pa i današnjoj Crnoj Gori, da postoji JNA, upravo zbog unutrašnje nacionalne podijeljenosti Crne Gore. Apsolutno sam siguran da smo tada krenuli u obnovu nezavinosti da bi Crna Gora plivala u krvi. Umjesto tada mi smo to uradili 2006-e godine, dakle jednim pažljivim menadžiranjem tog procesa”, kazao je Đukanović.

Ističe da je Crnogorska crkva izgubila legitimitet pod vrlo specifičnim okolnostima.

“Izgubila ga je odlukom jednog vrlo neligitimnog, u to vrijeme, nelegitimnog Svetog sinoda CPC, na sjednici gdje je od sedam članova Sinoda bilo prisutno dva i izgubilo ga je sa političkim obrazloženjem…U obrazloženju stoji da, s obzirom da je na Podgoričkoj skupštini, koju mi smatramo neligitimnom, Crna Gora se prisajedinila Srbiji, onda je valjda logično i prirodno da se CPC prisajedini Pravoslavnoj crkvi Srbije, dakle mi u međuvremenu smo imali stanje kakvo smo imali, i sa državom i sa Crkvom. 2006-e godine mi smo obnovili državu. Prema tome sada se postavlja pitanje šta su razlozi zbog čega bi se neko protivio da u obnovljenoj državi obnovimo istorijski neupitnu, autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, samo što je naš pristup sljedeći. I tim pitanjem moramo pametno upravljati, kao i pitanjem države. Ništa nam ne znači ukoliko mi ovdje proglasimo Crkvu autokefalnom, ako ne izgradimo u međuvremenu dobre odnose sa pravoslavnim autoritetima u svijetu koji će nam pomoći da dobijemo kanonsko priznanje za Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, navodi Đukanović.

Kaže i da je predsjednik svih građana.

“Ja sam apsolutno predsjednik svih građana i nema potrebe valjda za ovih 30 godina da dokazujem koliko sam napora uložio da u ovoj zemlji sačuvamo mir, stabilnost i da unaprijedimo međuetnički sklad. I ako treba da ponovim, dajte da ponovim. Na svakog Srbina gledam kao na najboljeg Crnogorca, kao na najboljeg Bošnjaka, muslimana, Hrvata ili Albanca, nemam nikakav problem…”, dodaje Đukanović.

Na konstataciju da svi tako ne misle, Đukanović ističe da su građani manipulisani od strane lidera srpskih nacionalnih partija koji pokušavaju sebi pronaći posao time što brane ono što nije ugroženo, brane dakle neugrožena prava srpskog naroda u Crnoj Gori i to naplaćuju u Beogradu.
Milo Đukanović

“Dakle, možemo i o tome da pričamo. Hoću samo da odagnam na početku, nema ni primisli tome da niti ja, niti bilo ko ima neku predrasudu negativnu prema Srbima. Dakle, Srbe doživljavam kao građane Crne Gore i prema njima se odnosim sa punim poštovanjem. Ono prema čemu se ne mogu odnositi sa poštovanjem, kada neko nasrće na državu, kada neko živi ovdje, posebno ako je taj neko…”, ističe Đukanović.

Objasnio je i zašto je kazao u subotu veče, dan prije nereda na Cetinju, da ne očekuje da će narednih dana biti završen taj čin ustoličenja mitropolita u Cetinjskom manastiru. Na pitanje da li je imao neke dezinformacije, Đukanović ističe da je imao zdravu logiku.

“Imao sam logiku da nacionalno odgovorna vlada ne može zloupotrijebiti resurse protiv svoje prijestonice i protiv svojih građana. Imao sam tu pretpostavku. Ona se ovdje potvrdila jer se pokazalo da ovo nije nacionalno odgovorna vlada. Ovo je servis velikodržavnog projekta. Ovo je stručna služba SPC. Ta vlada koja se zove Vladom Crne Gore je dala helikoptere, dala hemiju, dakle…”, ističe Đukanović.

A to da je i on dao helikoptere kada je prenesena limena crkva na Rumiju, Đukanović ovako objašnjava.

“Predsjednik vlade sam bio, ali je to bio desant vojnog helikoptera. Tada je postojala Savezna Republika Jugoslavija. To je bio problem, zbog toga smo se svi informisala kada se dogodio desant na Rumiju, možemo razgovarati o tome…da li je trebalo otkloniti posljedice tog desanta, ali nemojte da dozvolimo ni zeru prostoru za manipulaciju kojom se neki služe kako je to dogovoreno sa vrhom crnogorske države. Znate, svi znamo šta je istorija Rumije”, ističe Đukanović.

Veljoviću nije bilo mjesto ispred kordona, pokušao da spusti tenzije

On je komentarisao i to što je njegov savjetnik uhapšen pa pušten da se brani sa slobode, zbog pokušaja probijanja policijskog kordona.

“Ako me pitate da li mislim da je Veselin Veljović trebalo da bude u ulozi nekog ko pokušava da probije kordon, rekao bih Ne. Iz dva razloga. Prije svega on je donedavno bio starješina tim istim ljudima, a sada je sa druge strane na dužnosti savjetnika za bezbjednost predsjednika države. Sa druge strane, razumijem čovjeka sa patriotskim nabojem u nekoj specifičnoj okolnosti koji dođe i razgovara sa svojim dojučerašnjim službenicima, i prema iskazu njegovom, kojem nemam razloga da ne vjerujem iz našeg dosadašnjeg iskustva, i gledanju te slike, ja tamo ne vidim sukobljavanje. I to ne potvrđuju ni ljudi koji stoje u tom kordonu. Dakle, ne vidim sukobljavanje. Prema iskazu Veselina Veljovića koji je dao meni, on je pokušao da ih ubijedi da mu otvore prolaz da želi da prođe i da pokuša da u komunikaciji sa ljudima u manastiru spusti tenzije. Svakako, nije mogao on ništa tamo dramatično promijeniti, imajući u vidu, a to su nam kasnije slike pokazale, ko je sve bio prikriven u Cetinjskom manastiru. Ali dakle, ja uprkos svemu, dakle, mislim da njemu tamo nije bilo mjesto”, ističe Đukanović.

Pokušava se oduzeti vrijedna crkvena imovina, upis manastira nezakonje koje vodi na optuženičku klupu

Ono što je aktuelno ovih dana je da je Vlada naložila Upravi za katastar da izvrši ispravku upisa Cetinjskog manastira tako što pravo svojine sa Prijetonice Cetinje će biti preneseno na državu Crnu Goru. U međuvremenu je Skupština Prijestonice tražila, podržala tu građansku inicijativu da Cetinjski manastir bude u vlaništvu CPC.

“Riječ je o pokušaju oduzimanja vrijedne crkvene imovine iz nadležnosti Crne Gore kao države i riječ je da se na taj način ugrozi i obezliči crnogorski nacionlani, kutlturni i vjerski identitet. Uz to, to se pokušava raditi na jedan brutalno nezakonit način”, navodi Đukanović.

Riječ je, ističe, o apsolutnom nezakonju, “koje apsolutno vodi one koji su to učinili na optuženičku klupu, to je jasno kao dan”.

“Ne trebaju vam pravni eksperti za to, pitajte koga god pravnika hoćete, reći će vam o čemu se tu radi. Ali kao uvijek postavlja se pitanje sa kojim se to motivom radi. Pokušava se Cetinjski manastir oduzeti od onoga kome on neupitno pripada. Dakle, neupitno pripada crnogorskoj Prijestonici, Cetinju, i to je nešto što Vlada golim političkim nasiljem sada pokušava da ospori u strahu da će Skupština Prijestonice donijeti odluku da se Cetinjski manastir stavi na upotrebu svim pravoslavim vjernicima. E dakle, tu opet dolazimo do one priče o jeziku, ako nijesmo monopolisti, ugroženi smo. Ako vam ne nametnemo srpski jezik, ugroženi smo, ako nemamo ekskluzivno pravo da samo mi koristimo Cetinjski manastir, ugroženi smo, neće moći dalje. Moraju se naučiti da to tako dalje ne ide”, kazao je Đukanović.

Sa mitropolitom Joanikijem nemam komunikaciju, a nijesam ni pokušavao da je uspostavim

Komentarisao je i odnos sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem, ali i aktuelnim Joanikijem.

“Što se tiče odnosa s mitropolitom Amfilohijem, te sam odnose imao, to su bili odnosi dva čovjeka koja su se razlikovala oko ključnih pitanja, dakle i oko statusa države, i oko strateškog pravca razvoja države, i oko crnogorskog identiteta, položaja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Ali smo komunicirali i bilo je uspješnih i manje uspješnih faza. Naravno, ne zaboravljam da je mitropolit Amfilohije imao kontruktivnu ulogu uprkos intimnom stavu kada je došlo do izglasavanja nezavisnosti Crne Gore, da je imao konstruktivnu autoritativnu ulogu, kada je odmah nakon toga obezbijedio izvjestan stepen autonomije eparhijama SPC u Crnoj Gori. Nažalost, to je potrojalo koliko je i on potrajao i upravo sam ga na to upozoravao i govorio da se sve to mora institucionalizovati. Kao što ste vidjeli nije prošlo mjesec ili dva dana ukinuto je zvanje arhiepiskopa cetinjskog, ukinut je Episkopski savjet Crne Gore, i ukinut je naziv Pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Žao mi je, mogli bismo o ovome još dugo pričati. Kada je u pitanju mitropolitu Joanikije, nemam komunikaciju. Nijesam pokazivao inicijativu da je uspostavim”, ističe Đukanović.

Ako je bude sa njegove strane, kaže da će prihvatiti.

“Zašto je ne bih prihvatio, ali moramo samo zaista rekao bih svi se potruditi da iskorigujemo svoj odnos prema nekim vrijednostima, koje bi nam morale biti zajedničke. Dakle, ako mitropolit koji pretenduje i sam kaže da bude na tronu Svetog Petra Cetinjskog, govori da Crnogorci nijesu nacija, ako govori da će Crnogorci biti kratka vijeka, kao pečurke poslije kiše, i ako govori da je otprilike kao uzornu literaturu čitao literaturu jedne istoriografske karikature na eksjugoslovenskom prostoru, koji priziva genocid nad Crnogorcima, morate zaista razumijeti”, ističe Đukanović.

Lider DPS-a nedavno je imao sastanak sa opozicijom, a između ostalog je konstativao da očekuje i priželjkuje formiranje prelazne vlade i vanredne parlamente izbore. Ističe da je to realno.

“Nije mala moć opozicije. Ne zaboravite. Ovih 40 poslanika je pokazalo da i kada se nađete u opozicionim klupama, ako imate jednu jasnu i superiornu ideju i viziju, i ako imate hrabrosti da slijedite tu viziju, da imate dobre politike domete. Dakle, ovih godinu dana smo mi imali jedan brutalni nasrtaj iz Beograda na Crnu Goru. Sjetite se rata za Nikšić, sjetite se samo nagađanja odmah poslije 30.avgusta kad će Crna Gora napustiti NATO, kad će Crna Gora revidirati odkuku o priznanju Kosova, na koliko će pasti DPS, na koliko povjerenja, kad će Đukanović završiti u zatvoru? Danas smo godinu dana kasnije, šta se desilo od toga? E nije odustala Srbija od toga, nego je polomila zube i u Nikšiću i u drugim mjestima zahvaljujući nekome ko je odgovorno branio crnogorski nacionalni interes. To vlada nije radila. Radila je državno-odgovorna opozicija, zajedno sa probuđenim frontom grašanskih aktivista na prostoru Crne Gore. Dakle, vratimo se pitanju šta je za očekivati kao politički rasplet. Za očekivati je promjenu vlade. Zašto? Zato što ovo nije vlada, kao što sam rekao. Ovo nije vlada koja služi nacionalnim interesima Crne Gore, ovo je savez tri koalicije koje je udružila mržnja prema prethodnoj vlasti i prema mojoj malenkosti”, kazao je Đukanović.

Kako na vanredne izbore?

“Lijepo. Ja kao što vidite do cetinjske operacije, mi smo imali jednu vladu koja je bila kurizitet na svjetskoj političkoj sceni, koju gotovo niko nije podržavao u parlamentu. Dakle, sada ih je udružila mogućnost na Cetinju da se osvete Crnoj Gori, da se osvete Prijestonice, da se osvete Crnogorcima, znate koliko će ih držati to savezništvo? Koliko ih je držalo i ono savezništvo poslije 30.avgusta 2020.godine. Dakle, dozvolimo malo da vrijeme neke stvari postavi na svoje mjesto, mislim da ih je već suštinski postavilo. Mislim da kada se razišao onaj dim od suzavaca na Cetinju mnogim ljudima u Crnoj Gori je postalo jasno ko je alternativa, ko je nova vlast koja im se pokušala izdati za vlast koja će odgovornije od prethodne štititi interese građana Crne Gore, suzbijajući kriminal i korupciju. Dakle, umjesto toga dobili smo tzv. Vladu koja služi interesima velikosrpskog nacionalizma i Srpske pravoslavne crkve. Ja mislim da će danas ljudi mnogo trezvenije misliti o tome ko će biti njihov budući politilčki izbor. Dakle, ne vjerujem, da vam zaokružim, ne vjerujem u iole dugoročnost daljeg funkcionisanja ovog političkog saveza. Mislim da bi najpravedniji put bio organizacija vanrednih parlamentarnih izbora. Mislim da će se paralelno sa tim pojaviti razne ideje oko rearanžiranja vlasti bez izbora”, zaključio je Đukanović.