U Crnoj Gori je neophodno da se što prije pokrene dijalog i postigne kompromis oko koncepta Vlade koja bi pripremala vanredne parlamentarne izbore, smatra poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je agenciji MINA kazao da vjeruje da su svi ozbiljniji akteri na političkoj sceni svjesni da su vanredni parlamentarni izbori neminovnost.
„Zato je neophodno da se što prije krene u dijalog i kompromis oko koncepta Vlade (manjinska, tehnička, izbornog povjerenja) koja bi pripremala vanredne parlamentarne izbore“, rekao je Mugoša.
Taj, kako je naveo, paket demokratske i političke zrelosti bi trebalo da uključi i dogovor oko izbora vrhovnog državnog tužioca (VDT), sudija Ustavnog suda, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i reforme izbornog zakonodavstva.
„Sve ostalo je, vjerujem, klasično iscrpljivanje građana i pokazatelj nedostatka političke hrabrosti, ozbiljnosti i odgovornosti političkih aktera“, kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, godinu nakon parlamentarnih a devet mjeseci nakon izbora Vlade, imamo vrlo kompleksnu i sumornu realnost, odnosno društveno-politički ambijent u Crnoj Gori.
Kako je naveo, svjedoči se, nažalost, učestalim primjerima ugrožavanja temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore, a to je njen građanski, sekularni i antifašistički karakter, kao i miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore.
“Ozbiljne tenzije su prisutne, najčešće inspirisane potrebom da se ideološkim manipulacijama sa pojmom “tradicionalne” Crne Gore falsifikuju nesporne istorijske činjenice”, rekao je Mugoša.
Mugoša je istakao da Crna Gora i dalje nema ambasadore na (naj)važnijim međunarodnim adresama, kao i da “cirkus” oko opoziva i imenovanja ambasadora utiče negativno na međunarodni ugled države.
On smatra da je umjesto fokusa na ubrzanju neophodnih reformi u cilju suštinskog unapređenja kvaliteta života građana i konsenzusa svih relevantnih društvenih aktera oko evropske agende, posljednjih godinu uglavnom potrošeno na afirmaciju uskopartijskih interesa.
Upitan kako ocjenjuje situaciju na političkoj sceni, Mugoša je kazao da ne postoji politička stabilnost, što je jedna od ključnih pretpostavki demokratskog i ekonomskog razvoja.
On je ukazao na to da Vlada nema podršku u parlamentu, kao i na konstantna prepucavanja i međusobna optuživanja „za sve i svašta“ između koalicionih partnera na vlasti.
„Imamo premijera koji drži lekcije o (ne)moralu i političkom licemjerstvu parlamentarnoj većini i većinu u parlamentarnoj većini koja premijera “čašćava” sa svakakvim epitetima“, rekao je Mugoša.
Kako je naveo, većina u većini bojkotuje plenarna zasijedanja Skupštine i najavljuje proteste protiv Vlade za koju je glasala u parlamentu.
Prema riječima Mugoše, zbog ucjenjivanja i trvenja u vladajućoj koaliciji budžet je kasnio pola godine, zbog čega su ispaštali brojni segmenti sistema, kao što su poljoprivreda, privreda, policija.
Zbog toga su, kako je dodao, stali brojni postojeći infrastrukturni i razvojni projekti iz oblasti obrazovanja, zdravstva, turizma.
„Zbog istih tih zategnutih koalicionih odnosa imamo i krnji sastav Tužilačkog savjeta, dok u suštinskom smislu još nije počeo konkretan i cjelovit dijalog oko izbora VDT-a, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i reforme izbornog zakonodavstva gdje je potrebna dvotrećinska i tropetinska većina u parlamentu“, naveo je Mugoša.
Sa druge strane, kako je kazao, sporazum nosioca tri liste koje su na izborima osvojile većinu je brzo nakon njegovog potpisivanja postao mrtvo slovo na papiru.
„Jer su pogaženi principi navedeni u istom, a to je “da nova demokratska vlast neće sprovoditi revanšizam po političkom ili bilo kom drugom osnovu”“, rekao je Mugoša.
Javnost, prema njegovim riječima, svjedoči navedenom revanšizmu i po širini, visini i dubini.
Mugoša je kazao da je stavka u sporazumu da će “nova demokratska vlast sve zakone donositi i revidirati u skladu sa evropskim standardima” u praksi rezultirala upravo donošenjem izmjena sistemskih zakona koje nijesu upodobljene evropskim standardima.
Te izmjene zakona, smatra on, koncipirane su bez održavanja javnih rasprava, u normativnom smislu predstavljaju mnogo koraka unazad i poslužile su za klasični revanšizam - o državnim službenicima i namještenicima, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj i dječjoj zaštiti, državnom tužilaštvu.
Mugoša je kazao da se, nažalost, očigledno namjerno veoma malo diskutuje o temama koje svakodnevno pogađaju “običnog” građanina, odnosno koje se odnose na životni standard, jer su za mnoge donosioce odluka izgleda manje važne od onih kojima se od političke pravi pozorišna scena.
On je naveo da vjeruje da razlog leži u činjenici da su podaci, koji se odnose na nezaposlenost, rast cijena, kupovnu moć građana, nelikvidnost privrede, veoma zabrinjavajući, zbog čega vjerovatno mnogima nije politički oportuno da se o tome priča.
„Ali da ne bih bio subjektivan, navešću par činjenica, pa neka građani sami procijene o čemu se radi - broj nezaposlenih veći je za preko sedam hiljada ili 15 odsto u odnosu na kraj prošle godine, registrovana stopa nezaposlenosti je u odnosu na kraj prošle godine veća za preko tri procentna poena i iznosi preko 23,5 odsto“, naveo je Mugoša.
On je rekao da su cijene životnih namirnica veće i do 70 odsto, da su cijene goriva porasle preko 20 odsto, kao i da je preko 19 hiljada firmi i preduzetnika u blokadi.
„U odnosu na kraj prošle godine, broj blokiranih firmi i preduzetnika je veći za 160, dok je iznos duga na osnovu kojeg su blokirani veći za skoro 60 miliona EUR“, kazao je Mugoša.
On je naveo da nema povećanja zarada ljekarima, uvođenja neoporezivog dijela zarade, smanjenja akciza, smanjenja fiskalnog opterećenja rada.
„Naravno, postoje i neke odluke koje su pozitivne, kao što je povećanje minimalne zarade na 250 EUR, mada će efekti biti limitirani jer je tu odluku trebalo da prati i smanjenje fiskalnog opterećenja rada, koje ja najveće u regionu“, kazao je Mugoša.
Osim toga, kako je rekao, rast cijena roba i usluga će u velikoj mjeri “pojesti” pozitivne efekte povećanja minimalne zarade.
Mugoša je kazao da podržava i pohvaljuje povećanje iznosa staračkih naknada u poljoprivredi i povećanje iznosa dječjeg dodatka za djecu iz socijalno najugroženijh kategorija.
Govoreći o uvođenju dječjeg dodatka za svu djecu starosti samo do šest godina, on je ocijenio da je ta mjera, iako djeluje kao pozitivna, suštinski diskriminatorna i socijalno nepravedna.
„Ovo iz razloga jer će pravo na dječji dodatak imati i djeca iz imućnih porodica samo zato što imaju manje od šest godina, a neće veliki broj djece iz socijalno ugroženih porodica samo iz razloga što imaju preko šest godina“, kazao je Mugoša.
SD je, kako je naveo, predlagao socijalno pravedniji model po kojem bi se isti iznos predviđenih budžetskih sredstava koja će se izdvajati za dodatak samo za djecu do šeste godine raspodijelio na način da dječji dodatak dobije svako dijete uzrasta do 18 godina kojem su ta sredstva zaista neophodna, odnosno sva djeca koja žive u porodicama neadekvatnog materijalnog stanja.
Taj predlog SD-a, kako je podsjetio, nije dobio podršku parlamentarne većine.
„Svakako je pozitivan iskorak i dodjela besplatnih udžbenika svim osnovcima, iako obrazovanje i dalje poprilično košta mnoge socijalno ugrožene porodice u Crnoj Gori (torbe, sveske, pribor, prevoz)“, dodao je Mugoša.