Nekoga ko je neuk, prije svega nevaspitan, ko ne posjeduje elementarno znanje i kulturu, a ko je pritom u potpunosti potčinjen tuđoj državi, neko ko je u Banja Luci doživio politički debakl... Teško je uzimati za ozbiljno. Baš takav je Milorad Dodik.
Koliku predstavu on ima o bilo čemu, najbolje govori njegova budalaština kako je Srpska pravoslavna crkva starija od Crne Gore. I takva mu je uglavnom svaka istina - počev od onih koje iznosi o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, do njegovih “genijalnih” opservacija o Crnoj Gori.
Ne znamo samo kad je Dodik - Dodik, teško je to više pohvatati. Jednog dana je za jedinstvenu BIH, drugog za nezavisnost entiteta. Jednog jutra se probudi dajući izjave kako se u Srebrenici dogodio genocid, drugog ga negira.
Jednog dana su mu Karadžić i Mladić zločinci, drugog heroji. Teško je, po svemu sudeći, biti Milorad Dodik.
Jasno je i da on već duže ima problema i sa samim pomenom Crne Gore, ali to nas i ne dotiče naročito. Ostaje jedino dilema da li su u pitanju frustracije uzrokovane spoznajom da se u sopstvenoj državi više ništa ne pita ili možda zaslužen prezir, kakav očigledno dobija pri susretima sa predsjednikom Crne Gore od koga samo moze i treba da uči...
Bolje da obnavlja gradivo dok je na vakat... Mada je vakat za Dodika pluskvamperfekat.