Centralna proslava, povodom Dana državnosti i 80 godina od dana ustanka i početka borbe protiv fašizma, počela jes u 20 sati u Virpazaru.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je čestitao Dan državnosti i veliki jubilej - 80 godina od Trinaestojulskog ustanka.
"Prije osam decenija, nakon što su prve puške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore, naša zemlja se ponovo vratila na svjetsku političku mapu sa koje je igrom velikih sila i uz bratsku krvomutnju bila izbrisana 1918, ne samo kao država već i kao geografski pojam", rekao je Đukanović, dodajući da bi mnoga mjesta u Crnoj Gori mogla biti domaćin proslave ovog velikog jubileja.
"Tačno je da učesnici ustanka nijesu bili samo komunisti i njihovi simpatizeri, već veliki broj politički neopredjeljenih ljudi koji su istanku pristupili iz moralnih i patriotskih razloga. Međutim, bez organizatorskog djelovanja crnogorskih komunista, 13. jul bi bio kao i drugi dani pod okupacijom", smatra Đukanović, dodajući da se ustanku pristupalo spontano, iako ustanak uopšte nije bio spontan.
Đukanović dodaje i da je jednako tako, bez ikakvog utemeljenja, tvrdnja da je Trinaestojulski ustanak bila reakcija na Petrovdanski sabor.
"Na kome su crnogorski kolaboranti, uz blagoslov nekih političara i tadašnjeg mitropolita crnogorskog-primorskog Joanikija, donijeli odluku o proglašenju nezavisne Crne Gore pod okupatorskim protektoratom", navodi Đukanović.
On ističe da su uzaludni takvi pokušaji revizije istorije u Crnoj Gori.
"Kojima se želi ideja crnogorske nezavisnosti predstaviti kao nepopularna među Crnogorcima i da se Trinaestojulski ustanak intepretira kao čin spontanog organizovanja naroda, a ne organizovana akcija crnogorskih komunista", tvrdi Đukanović, dodajući da je istina na sasvim suprotnoj strani.
Đukanović podsjeća da se danas navršava i 143 godine od kako je na Berlinskom kongresu od strane velikih sila, potvrđena nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnje Crne Gore, ali i godina u kojoj obilježavamo i deceniju i po nezavisnosti i međunarodnog priznanja savremene Crne Gore.
"U mozaiku slobodarske crnogorske istorije, od Tuđemila do Božićnog ustanka, 13. jula 1878. i 13. jula 1941. i svih slavnih partizanskih bitaka, referendum 2006. pamtiće se kao istorijski podvig naše generacije, koja je pušku zamijenila olovkom i po prvi put na Balkanu stvorila državu mirnim, demokratskim putem", istakao je Đukanović.
Đukanović ističe da su ova tri istorijska znamenja jedinstveno prepletena u slavlju i čine simbol crnogorskog nerazrušivog nacionalnog ponosa i crnogorske državne postojanosti.
"To su neporecivi dokazi naše pripadnosti evropskom, civilizacijskom krugu", dodao je Đukanović.