Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE) je u Rezoluciji o Crnoj Gori, koju je večeras usvojila, pozvala državu da u potpunosti poštuje preporuke Venecijanske komisije o izmjenama tužilačkih zakona, pišu Vijesti.
"Pohvaljuje se odluka crnogorske vlasti da zatraži mišljenje Venecijanske komsije na nacrte izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu i o Predlogu zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i obustavi njihovo usvajanje do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije. Pozivaju se da u potpunosti sprovedu preporuke VK," piše u amandmanima na Rezoluciji.
PSSE je pozdravila sprovođenje ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa i pohvalila vlasti u Podgorici za osposobljavanje, odnosno edukacije sudija i tužilaca što bi trebalo da doprinese njihovoj profesionalnosti i boljem učinku pravosuđa, navode Vijesti.
U Rezoluciji se izražava žaljenje zbog ponovnih imenovanja Sudskog savjeta i nekoliko predsjednika osnovnih sudova i predsjednika Vrhovnog suda, koji su dobili treći mandat, kao i zbog toga što nema napretka u pogledu disciplinskog okvira za sudije i tužioce.
Takođe, pozdravljena je politička zrelost koju su pokazali i nova većina i nova opozicija neposredno nakon izbora održanih u avgustu 2020, koji su omogućili mirnu smjenu vlasti, i istovremeno PSSE žali što je izborni pravni okvir ostao uglavnom nepromijenjen tokom posljednjih parlamentarnih izbora, uprkos ponovljenim preporukama OEBS/ODIHR, te da je tokom izbora još jednom primijećena praksa suprotna načelima OEBS/ODIHR-a, posebno kada je riječ o zloupotrebi državnih resursa, nezavisnosti medija i finansiranja kampanje, ističu Vijesti.
Izražena je zabrinutost zbog ocjene Evropske komisije da se krivično-pravni sistem čini blag, sa niskim kaznama, novčanim kaznama i povratom imovine u odnosu na težinu krivičnog djela, kao i zbog prijetnji i nasilja nad novinarima, nedavno demonstriranim u nekoliko slučajeva, naglašavaju Vijesti.
Navodi se i da su u potpunosti svjesni razumljive zabrinutosti Srpske pravoslavne crkve, s obzirom na velik opseg mogućih prenosa vlasništva nad imovinom sa crkve na crnogorsku državu, po osnovu „kulturnog nasljeđa“, što znači možda većinu svih sagrađenih vjerskih dobara prije 1918. godine.
"Pozdravljamo usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti 28. decembra 2020. kao rješenja koje poštuje demokratiju i vladavinu zakona te se fokusira na kontroverzne odredbe, a zadržava one koje predstavljaju istinski napredak", piše u Rezoluciji uz žaljenje što u vezi izmjena nijesu konsultovane sve vjerske zajednice.
Navedeno je da će PSSE pratiti da li će primjena Zakona biti u skladu sa evropskim standardima, kao i sa preporukama Venecijanske komisije, ističu Vijesti.
Odbor za monitoring, kako je navedeno u Rezoluciji, prepoznao je značajan napredak postignut od usvajanja posljednjeg izvještaja o post-monitoring dijalogu 2015. godine.
"Crna Gora je uvela zakonodavstvo koje je u skladu sa standardima SE i riješila nekoliko zabrinutosti na koje su ukazali PSSE i drugi mehanizmi Savjeta Evrope. Na poljima na kojima se Crna Gora obično vidi kao kooperativni partner ili dobar primjer za regiju, poput manjinskih prava, prava LGBTI osoba ili situacije sa izbjeglicama i interno raseljenim osobama, situacija se nastavila poboljšavati. Međutim, postignut je ograničen napredak u četiri ključna područja koja je PSSE utvrdila u Rezoluciji 2015. Čak i tamo gdje su se mogla primijetiti poboljšanja, poput nezavisnosti pravosuđa ili, na primjer, situacije u medijima, desili su se negativni trendovi", navodi se u Rezoluciji.