Poslanici Demokratskog fronta, njih 16, dostavilo je Skupštini Crne Gore Predlog zakona o zaštiti ćiriličnog pisma.
U Predlogu se navodi da se pod zaštitom ćiriličnog pisma smatra ravnopravna upotreba ćirilice u radu državnih organa, organa državne i lokalne uprave, javnih preduzeća i ustanova, kao i drugih organizacija i subjekata koji obavljaju javna ovlašćenja.
“Pod zaštitom ćiriličnog pisma podrazumijeva se ravnopravna upotreba ćiriličnog pisma pri ispisivanju naziva mjesta, naselja, ulica i trgova, naziva organa, organizacija i firmi…”, piše između ostalog u Predlogu.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona obavljali bi nadležni za poslove uprave, prosvjete, saobraćaja, urbanizma, stambeno komunalnih poslova, kulture i zdravstva.
Za one koji bi prekršili odredbe ovog zakona predviđene su novčane kazne u iznosu od 500 do 10.000 eura.
Podnosioci Predloga zakona o zaštiti ćiriličnog pisma su u obrazloženju naveli da su nakon donošenja Ustava 2007. godine svi javni natpisi, nazivi ustanova, institucija, škola, svi putokazi, nazivi ulica, ispisani latinicom.
“Ukoliko bi se nastavio ovakav trend napuštanja ćirilice nje bi u veoma kratkom vremenu naprosto nestalo sa ovog prostora što bi bio ne samo nedopustiv diskriminatorski čin prema onom dijelu ovdašnjeg stanovništva koji to pismo doživljava kao jedan od najvažnijih činilaca svog nacionalnog, kulturnog, jezičkog i duhovnog identiteta nego i nezapamćenog anticivilizacisjkog nasilja nad istorijom i kulturom Crne Gore”, piše izmeđiu ostalog u obrazloženju.
Predlog zakona o zaštiti ćiriličnog pisma dostavili su Dejan Đurović, Dragan Bojović, Maja Vukićević, Milo Božović, Milan Knežević, Slaven Radunović, Marko Kovačević, Milun Zogović, Simonida Kordić, Jovan Jole Vučurović, Jelena Božović, Predrag Bulatović, radoš zečević, Strahinja Bulajić, Vladimir Dobričanin i Maksim Vučinić.
U Ustavu Crne Gore piše da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni.