Mišljenje Venecijanske komisije nije formalno-pravno obavezujuće, ali ono ne može biti ignorisano, jer bi to proizvelo političke i pravne posljedice u međusobnim odnosima Crne Gore i EU, kazao je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimir Leposavić
On je to rekao u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Slavena Radunovića da li mišljenje VK na bilo koji način pravno obavezuje poslanike ili se, u smislu legaliteta i legitimiteta, mogu osloniti samo na svoju savjest i potrebe građana koje predstavljaju.
„U strogo formalno-pravnom smislu mišljenje VK nije pravno obavezujuće, međutim, ono nije u potpunosti lišeno pravnog dejstva“, rekao je Leposavić.
Prema njegovim riječima, mišljenje VK predstavlja više od običnih međunarodnih dokumenta koji sadrže smjernice, i ono je dio „mekog prava“.
Kako je naveo Leposavić, to nije pravna norma koja obavezuje, ali jeste mjerilo preko kojeg se ocjenjuje ispunjenje zahtjeva vladavine prava.
„Dakle, iako formalno pravno nije obavezujuće, ne može u potpunosti biti ignorisano, a da to ne proizvede političke i odgovarajuće pravne posljedice u tim međusobnim odnosima koji postoje između Crne Gore sa jedne, i EU i Savjeta Evrope, sa druge strane“, kazao je Leposavić.
On je poručio da je najbolje rešenje da se predloženi zakoni usvoje uz prihvatanje preporuka VK.
Leposavić je kazao da su VK i Savjet Evrope razumjeli potrebe da se u Crnoj Gori izvrše reforme, da reforme podržavaju i nijesu njihov protivnik.
„VK insistira na tome da parlament i Vlada nađu rješenje, da se odaberu zakonska rješenja i modaliteti koji će obezbijediti objektivnost, sačuvati institucije, koji neće biti usmjereni samo na personalnu smjenu, nego da omoguće nastavak rada, očuvanje resursa državnih institucija, sigurnost i stalnost funkcije“, naveo je Leposavić.
Poslanik DF-a Dragan Bojović pitao je Leposavića kako ocjenjuje rad Tužilačkog savjeta, posebno u dijelu nadzora i koordinacije tog tijela sa Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) i Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT).
Bojović je istakao da se „sa ovakvim tužilaštvom ne mogu napraviti pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“.
On je ocijenio da postoji sistemski problem.
„Kada DF insistira na usvajanju izmjena tužilačkih zakona, to ne radimo zbog obračuna sa bilo kojim pojedincem, nego upravo da bi se oslobodile zarobljene institucije“, rekao je Bojović.
Leposavić je kazao da, polazeći od toga da je zadatak Tužilačkog savjeta da obezbijedi samostalnost Državnog tužilaštva i tužilaca, smatra da to tijelo nije ispunilo očekivanja građana, ali ni Evropske komisije (EK) i uopšte tijela koja nadgledaju proces pridruživanja države EU.
„Znajući da je država za vrijeme prethodne vlasti jasno označena kao društvo i zemlja koja je dozvolila da joj se desi endemska korupcija, hibridni režim, sa problemima organizovanog kriminala i korupcije, onda je potpuno jasno da bi svako ko objektivno posmatra učinke rada Državnog tužilaštva morao da bude nezadovoljan“, naveo je Leposavić.
Kako je rekao, u posljednjem izvještaju EK, kada je riječ o Tužilačkom savjetu i vršenju njegovih nadležnosti, govori se o limitiranim rezultatima i zabrinjavajućim praksama u radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.
„Definitivno je da je potreba reforme jasna. Predložene zakonske izmjene su na stolu“, dodao je Leposavić.
On je kazao da smatra da se, sa jedne strane opravdano, ali u tehničkom smislu bespotrebno postavlja pitanje da li je potrebna promjena zakonodavnog okvira, ako sistem ne funkcioniše.
Na pitanje poslanice DPS-a Vesne Pavićević da li je pravi razlog ukidanja SDT-a uklanjanje profesionalaca iz te oblasti i revanšizam, Leposavić je odgovorio da cilj rada Vlade nije revanšizam i da se ona bori protiv toga.
On je rekao da nikako nije saglasan sa tim da je glavni razlog ili skriveni povod predloga zakona stvaranje povoljnog ambijenta za djelovanje kriminalnih grupa.
“Ja bih rekao da cilj ovih zakona nije da se ukine institucija SDT-a, nego da se ona reformiše, čuvajući sve svoje kapacitete”, kazao je Leposavić.
Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je Leposavića kad je Vlada donijela odluku da sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) počne pregovore o sklapanju ugovora i ko je u ime Vlade vodio pregovore.
Leposavić je, odgovarajući na pitanje Papovića, kazao da za dijalog ne treba posebna odluka, da Vlada vodi dijalog na mnogo nivoa sa svim društenim faktorima i ne donosi posebnu formalnu odluku o svakom tom razgovoru.
Kako je naveo, Vlada je tome pristupila neposredno nakon stupanja na dužnost, kada se upoznala sa činjenicom da je 2011, odnosno 2012. godine SPC poslala Vladi predlog temeljnog ugovora.
“Vlada dijalog vodi u skladu sa svojim nadležnostima, na način da ona odgovara na poziv koji stoji deset godina”, rekao je Leposavić.
Ministarstvo pravde je, kako je naveo, usaglasilo okvirno tekst.
„To, sa jedne strane, znači da je taj dijalog za sada uspješno okončan i vođen, formalno-pravno neophodno je da ga utvrdi Vlada preko stručnih tijela u odgovarajućoj proceduri, nakon čega će biti dostupan javnosti“, rekao je Leposavić.
Prema njegovim riječima, taj ugovor je upodobljen onome što su temeljni ugovori sklopljeni, prije svega, sa Rimokatoličkom crkvom i ostalim postojećeim vjerskim zajednicama.
Poslanica DPS-a Daliborka Pejović pitala je Leposavića kako gleda na pokušaj smanjenja budžeta Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
"Zakonska norma predviđa da 0,2 odsto tekućeg budžeta mora da ide za troškove rada i realizaciju aktivnosti ASK-a. Kako smo dobili u pisanoj formi obraćanje predsjednika Savjeta Agencije, ASK je imao samo dva dana da pripremi budžet za potrebe Ministarstva finansija, već se može govoriti o tome da ta zakonska norma nije ispoštovana", kazala je Pejović.
Leposavić je rekao da se apsolutno zalaže za to da se ASK-u ne smanjuje budžet.
“Bilo bi idealno kada bi svim budžetskim korisnicima i jedinicama mogao budžet da ostane izdašan jednako kao što je bio ranije, ili da bude uvećan, ako je moguće”, naveo je Leposavić.
On je ocijenio da je ASK trostruko prekršila njegova prava i da mu nije dozvoljeno da iznese činjenice pred tim organom povodom njegovog komentarisanja sudskih postupaka.
Kako je naveo, saga ili urbana legenda o tome kako je nedozvoljeno komentarisanje sudskih presuda i odluka je nešto što je završeno i u Crnoj Gori, osim što je završeno u Evropi.
“Evropski standard je da se nezavisnost sudstvu garantuje zbog posebne uloge koju ima, ali u cilju rada kako bi se građanima zaštitila osnovna ljudska prava”, rekao je Leposavić.
Kako je kazao, u tom smislu su standardi jasni.
Leposavić je, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Andrije Nikolića, kazao da je spreman da se pokloni svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice.
Leposavić je kazao da je spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi.
"Svakako neću negirati pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, a naročito neću sporiti osjećanja Bošnjaka i muslimana, koji neće prestati da u svojim srcima doživljavaju zločin kao svoju trajnu patnju i tragediju njihovu i svih nas", rekao je Leposavić.
On je kazao da nije na ministru pravde, kao ni na bilo kojem drugom pojedincu koji nije učestvovao u događaju, da prizna ili eventualno poriče postojanje bilo kojeg krivičnog djela, pogotovo ratnog zločina.
“Pitanje koje ste postavili zapravo se postavlja isključivo okrivljenom licu u sudnici, jer samo onaj ko je okrivljen za krivično djelo može da prizna ili ne prizna”, naveo je Leposavić.
On je dodao da kao ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava ima obavezu da postupa sa maksimalnim poštovanjem i da se odnosi sa razumijevanjem prema svima jednako.