Nijedno novo poglavlje se neće moći zatvoriti prije nego što se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava, glavni je elemenat iz takozvanog “non-papera” o primjeni nove metodologije u pristupnim pregovorima za Crnu Goru i Srbiju.
Ovaj dokument u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, danas je predstavio ambasadorima zemalja članica Evropske unije (EU) evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
“U skladu sa revidiranom metodologijom, nijedno daljnje poglavlje ne bi trebalo zatvoriti prije nego što se ispune privremena mjerila za dva poglavlja vladavine prava, treba razmotriti korektivne mjere u slučaju problema koji se pojave tokom pregovora, a postojeći akcioni planovi vladavine prava ostaće na snazi, tj. neće biti potrebno usvajati nove mape puta”, stoji u dokumentu.
Izvještaj precizira da nakon što se ispune privremena mjerila iz poglavlja 23 i 24 i postave zatvarajuća mjerila, akcioni planovi će trebati da se ažuriraju, što će takođe omogućiti da ova dva poglavlja uzmu u obzir specifična ključna pitanja identifikovana u vezi sa funkcionisanjem demokratskih institucija i reformom javne uprave (RJU), a što će pomoći boljem usmjeravanju reformi u ovoj oblasti.
Kao i kod postojećeg procesa pristupnih pregovora, koje sa Briselom vode Beograd i Podgorica, poglavlja 23 i 24 zatvaraju se posljednja. U prijedlogu Evropske komisije (EK) o primjeni ove metodlogije i za Srbiju i Crnu Goru se naglašava da će EU zadržati i dalje ojačati snažni fokus na temeljne reforme, izvještavanje će se nastaviti kako je predviđeno u pregovaračkim okvirima, a oni postojeći već predviđaju da poglavlja 23 i 24 budu otvorena među prvima, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za neophodne reforme prije nego što se pregovori zatvore.
Takođe, djelovanje protiv korupcije biće integrisano kroz snažan fokus u odgovarajućim poglavljima, navodi se u Izvještaju.
Primjena nove metodogije uz saglasnost Srbije i Crne Gore
Prema navodima u ovom dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid, “predložene promjene se mogu prilagoditi postojećim pregovaračkim okvirima sa Crnom Gorom i Srbijom uz saglasnost tih zemalja”.
Inače, Crna Gora je otvorila sva poglavlja u pristupnim pregovorima, svega 33, a privremeno je zatvorila 3. Srbija sa druge strane ima 35 poglavlja od kojih je 18 otvorila, a dva privremeno zatvorila.
Evropska komisija je u februaru 2020. godine izašla sa novom metodologijom s ciljem da poboljša pristupni proces. Ta revidirana metodologija će se primenjivati na one države koje tek treba da otvore pristupne pregovore sa EU. Prve države koje će pregovarati novom metologijom su Sjeverna Makedonija i Albanija.
Budući da su Srbija i Crna Gora duboko u ovom procesu već godinama, na njima ostaje da se izjasne dali žele da budu obuhvaćene novom metodologijom. Iz Beograda i Podgorice je već potvrđena spremnost da budu obuhvaćeni revidiranom metodologijom.
Oštrije mjere u slučaju stagnacije u reformama
Ovim dokumentom EU želi da bude jasnije u onome šta očekuje od zemalja kandidata. Takođe se jasno ističe koje mogu biti posljedice ako zemlje ne napreduju u ključnim reformama. Govori se o primjeni “korektivnih mjera” u slučaju problema koji se pojave tokom pregovora.
“Treba preduzeti odlučne mjere kako bi se proporcionalno sankcionisala svaka ozbiljna ili produžena stagnacija ili čak nazadovanje u primjeni reforme i ispunjavanje zahtjeva procesa pristupanja”, navedeo je.
U dokumentu se naglašava da su moguće korektivne mjere u slučaju Crne Gore i Srbije već navedene u postojećim pregovaračkim okvirima i nastaviće da se primenjuju u skladu sa novom metodologijom.
Međutim, ističe da se da u slučaju da se tokom pregovora pojave problemi u okviru poglavlja koja se tiču vladavine prava (23 i 24) “EK može predložiti ažurirana merila tokom procesa, uključujući nove i izmenjene akcione planove ili druge korektivne mere prema potrebi”.
O takvim odlukama Komisija treba da obavijesti u godišnjoj procjeni u svom paketu proširenja o ukupnom stanju u pregovorima o pristupanju.
Jača uloga zemlja članica EU u pristupnom procesu
Novom metodologijom se jača uloga država članica EU u pristupnom procesu. Tako će one imati pravo da da nadgledaju i preispituju proces, npr. kroz doprinose godišnjem izvještavanju i uključivanjem njihovih stručnjaka na terenu.
Države članice EU mogu da daju svoj doprinos ovom procesu signaliziranjem Komisiji o bilo kakvoj stagnaciji ili ozbiljnom zaostajanju u reformskom procesu.
Ovim dokumentom se predviđa nastavak redovnog monitoringa usklađivanja zajedničke spoljne i bezbjednosne politike tokom pregovaračkog procesa i promovisanje redovnim političkim angažovanjem, kao i tokom političkih međuvladinih konferencija.
Prve međuvladine konferencije (gde se otvaraju poglavlja) mogle bi se baviti primjenom revidirane metodologije, planiranjem unaprijed, uključujući zajedničko identifikovanje pitanja u okviru prelaznih merila.
Otvaranje klastera posebno važno za Srbiju
Nova metodologija koja će se primenjivati predviđa pregovaranje po modelu klastera, njih ukupno šest, što podrazumieva grupisanje poglavlja.
U dokumentu se ističe da otvaranje poglavlja koja slijede klaster pristup je posebno relevantno za Srbiju, gdje su otvorena samo poglavlja koja se odnose na temeljni klaster, dok su za ostale klastere neka poglavlja otvorena, a neka ne.
“Pored toga, za Srbiju bi mogli da se otvore klasteri, pod uslovom da su ispunjeni kriterijumi za otvaranje i ako se države članice slože da je postignut dovoljan napredak u vladavini zakona”, navodi se u ovom izvještaju.
Klaster pristup u slučaju Srbije i Crne Gore, stoga ima za cilj:
– Ubrzavanje priprema Srbije, ispunjavanje uslova i otvaranje svih poglavlja u određenom klasteru
– Identifikovanje ubrzanih mjera integracije za Crnu Goru i Srbiju i
– Međusobno oplođivanje napora i stavljanjem jačeg fokusa na ključne sektore najvažnijih i najhitnijih reformi.
U dokumentu koji je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji predstavio zemljama članicama se navodi da će kao prvi korak Evropska komisija procijeniti svaki klaster kako bi identifikovala glavne sektorske nedostatke za otvaranje klastera u cjelini.
Takođe se podvlači da će EK istovremeno razmotriti stanje vladavine zakona s obzirom na potrebu za stalnim značajnim napretkom u ovoj oblasti.