Politika

Više od 200 amandmana na izvještaj o Crnoj Gori

Autor Gordana Bojanić Izvor MINA

Poslanici Evropskog parlamenta (EP) podnijeli su više od 200 amandmana na nacrt Izvještaja EP za Crnu Goru, čiji je autor izvjestilac Tonino Picula.

Izvor: MONDO/Gordana Bojanić

U amandmanima, u koje je Televizija Crne Gore (TVCG) imala uvid, konkretnije se poziva na usvajanje izbornih zakona, održavanje lokalnih izbora u jednom danu, kao i na napredak u vladavini prava.

Grupa poslanika iz redova liberalne grupe „Obnovimo Evropu“ (Klemen Grošelj, Ilhan Kjučjuk, Petras Auštrevičius, Nikolae Štefanuca) predlaže da dio izvještaja koji se odnosi na parlamentarne izbore 2020. bude dopunjen konstatacijom da je izborni proces ponovo bio obilježen optužbama za vanjski uticaj na rezultate.

Poslanici iz redova Socijalista i demokrata (S&D), Tanja Fajon i Andreas Šnajder sugerisali su da optužbe o vanjskom uticaju izazvaju ozbiljnu zabrinutost.

Poslanici Picula (S&D), Vladimir Bilčik (EPP) i Andor Deli (Fides), u odvojenim predlozima konstatovali su potrebu da lokalni izbori budu održani istog dana.

Na taj način bi se, kako je naveo Picula, izbjegla konstantna politička kampanja i ublažila napeta politička klima u Crnoj Gori, prenosi portal RTCG.

Podsjeća se da je dvotrećinska većina potrebna za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zahtijeva širok konsenzus parlamentarnih partija.

Brojni amandmani odnose se na nedavne, ali i najavljene izmjene zakona.

Italijanski poslanik Fabio Masimo Kastaldo iz Pokreta 5 zvjezdica predlaže da u Izvještaj uđe i poziv Vladi da se dosljedno konsultuje sa evropskim partnerima prije nego što izmijeni ključne zakone koji su prethodno sačinjeni uz podršku Evropske i Venecijanske komisije, uključujući i predložene izmjene Zakona o tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu.

Predsjedavajući spoljnopolitičkog odbora EP, Dejvid Mekalister, predlaže da se u izvještaj uvrsti dio koji se odnosi na zabrinutost zbog nedavnog razvoja situacije u Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kao i zbog promjena u sastavu Tužilačkog savjeta.

Picula, koji je izvjestilac za Crnu Goru, u amandmanu podsjeća da Crna Gora mora postići dalji napredak u reformama vladavine prava, uključujući unaprjeđenje, a ne nazadovanje u sprovođenju pravosudne reforme.

Novina u odnosu na osnovnu verziju izvještaja je i amandman europoslanika Fajon i Šnajdera, kojim se pozdravlja povlačenje sa dužnosti predsjednice Vrhovnog suda, kao i predsjednika sudova u Baru, Kotoru i Plavu, nakon poziva sudijama sa više mandata da podnesu ostavke, poštujući evropske demokratske standarde.

Šnajder i Fajon predložili su da u dokument uđe i zabrinutost zbog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojima se spuštaju kriterijumi za rad u javnoj upravi uprkos upozorenjima.

Da je potrebno notirati zabrinutost predlažu i poslanici iz grupe liberala, uz ocjenu da izmjene mogu da podriju proces zasnovan na kriterijumima zasluga.

Za razliku od nacrta izvještaja, u kojem Javni servis nije bio ekplicitno pomenut, amandman Tomasa Vajsa (Zeleni) sugeriše da se uz dio u kome se konstatuje da u pet uzastopnih izvještaja Komisije nije primijećen „nikakav napredak“ u slobodi izražavanja i medija doda da „napretka nije bilo posebno u radu RTCG“.

Vajs takođe predlaže da se Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) uključi u suočavanje sa dezinformacijama i hibridnim prijetnjama koje podrivaju evropsku perspekitvu i da osnuje Centar za izvrsnost koji bi bio usredsređen na dezinformacije na Balkanu.

Bilčik, koji je predsjedavajući parlamentarne delegacije sa Crnom Gorom, sugerisao je da je potrebno preduzeti konkretne korake kako bi se izgradila otpornost i sajber bezbjednost u vremenu kada se „Crna Gora suočava sa pojačanim pritiskom kroz vanjski uticaj koji ima za cilj da podrije crnogorsku državnost i prozapadnu orijentaciju“.

Evropski konzervativci i reformisti u dijelu koji se odnosi na medijsku pismenost predlažu dopune u kojima se navodi da je Crna Gora pod „snažnim i nepokolebljivim neprijateljskim propagandnim pritiskom Rusije, čiji je cilj - između ostalog - da smanji podršku stanovništva članstvu u NATO-u“.

Bilčik u podnijetom amandmanu predlaže da se u izvještaju istakne važnost napredovanja u pristupnim pregovorima i konstatuje da nova metodologija predviđa pozitivnu, ali i negativnu uslovljenost, kao i princip reverzibilnosti, dok mađarski europarlamentarac Andor Deli naglašava važnost glatke implementacije nove revidirane metodologije.

U novom amandmanu Picule podsjeća se da je interes vlade da osigura odgovarajuću zastupljenost u inostranstvu, s tim u vezi, poziva se na imenovanje šefa crnogorske misije pri Evropskoj uniji.

Amandmane, u koje je TVCG imala uvid, poslanici su podnijeli do 1. marta, dok će se Odbor za vanjske poslove o njima izjasniti 13. aprila. Parlament bi potom taj dokument trebalo da usvoji u formi Rezolucije na zasijedanju u maju.