Crna Gora je opredijeljena da postane prva naredna članica Evropske unije i taj strateški cilj biće načelo svih naših budućih napora, poručila je glavna pregovaračica Crne Gore sa EU, Zorka Kordić.
“U vremenima pandemije, zdravstvene i ekonomske neizvjesnosti, brige za bližnje i društvenog udaljavanja koje nam, kao socijalnim bićima, teško pada, nije jednostavno govoriti o jasnim cijevima za budućnost zemlje. Pa ipak, u slučaju Crne Gore, strateško opredjeljenje je sasvim izvjesno – mjesto nam je u evropskoj porodici i bićemo prva naredna članica EU”, napisala je Kordić u autorskom tekstu za “Eurokaz”.
Nerijetko se, kaže Kordić, proces pristupanja EU vidi kao kompleksna i beskrajna birokratsko-tehnička igra otvaranja i zatvaranja poglavlja, da se često zaboravi osnovna premisa – da je Evropska unija prvenstveno projekat mira, ali i društvene kohezije i solidarnosti, zasnovan na ideji da se širenjem ljudskih i privrednih sloboda učvrsti zona bezbjednosti na evropskom kontinentu.
“Evropska unija, uspješnim sprovođenjem politike proširenja, decenijama potvrđuje da i dalje želi da opstane na ovim principima i da održi vjeru građana u viziju zajedničke evropske budućnosti. Crna Gora jeste i mora biti dio te budućnosti, ne samo zbog toga što, kao kredibilna članica NATO, čini dio kolektivnog sistema bezbjednosti na evropskom kontinentu, nego i zato što smo geografski, istorijski, kulturološki već dio Evrope”, piše Kordić.
Ipak, smatra da je Crna Gora ponajviše dio Evrope po vrijednostima koje dijelimo sa građanima EU – tolerantnost, solidarnost, demokratiju, vladavinu prava, temeljna prava i slobode, ekonomski boljitak i kvalitet života. Crna Gora za svoje građane želi te vrijednosti.
“To smo nedvosmisleno pokazali kada, i nakon promjene vlasti na nedavno održanim parlamentarnim izborima, nijesmo ostavili prostora za sumnju kojim putem Crna Gora želi da ide. Proevropski kurs ostaje vodilja naših institucija, kako bi proces pristupanja, kao najznačajniji okidač reformi društva, nastavio da bude proces unapređenja cijelog društva, jačanja vještina, kapaciteta administracije i podizanja standarda u različitim javnim politikama – od kvaliteta vazduha, bezbjednosti hrane, održive energije, inovacija do saobraćajne infrastrukture, zdravstva i zapošljavanja”, navela je Kordić.
Članstvu u EU, kako kaže doprinijeće svi segmenti društva – mladi, civilni sektor, akademska zajednica, privrednici, ali i sve institucije koje će pravnu tekovinu EU uskoro primjenjivati kao nacionalni sistem politika u službi dostizanja boljeg životnog standarda građana.