Politika

Đeljošaj: Odluka nakon proglašenja KONAČNIH rezultata izbora

Autor Ana Božović Izvor MINA

Albanska lista treba da sarađuje sa svakom budućom vladom, ali i sa opozicijom, ocijenio je nosilac te liste na proteklim parlamentarnim izborima Nik Đeljošaj, navodeći da će partije koje je čine odlučiti o svom statusu nakon proglašenja konačnih rezultata.

Izvor: Vlada Crne Gore, SasaMatic

On je naglasio da su za saradnju i dijalog uvijek otvoreni, ali da dekor nikome neće biti.

“Bilo koja naša odluka biće teška, ali treba da preuzmemo odgovornost. Albanske partije nijednom nijesu pogriješile od 1990. godine pa do danas, vjerujem da neće ni naša generacija”, rekao je Đeljošaj.

On smatra da status "žestoke opozicije" ne treba da ima nijedna manjinska zajednica.

“Dakle možeš biti zvanična opozicija, ali saradnja mora postojati”, poručio je Đeljošaj.

On je naveo da nova većina, nakon parlamentarnih izbora, preko medija poziva manjine da budu u vladi.

“Sa druge strane, Dritan Abazović je, kao pripadnik albanske manjine skoro u svakom intervjuu do 30. avgusta, a i nakon toga, napadao manjine”, kazao je Đeljošaj.

On je rekao da misli da to nije korektno, i pozvao Abazovića da, kako je naveo, prestane sa tim, da bude dovoljno kulturan i hrabar i da se izvini zbog takvih izjava.

“Takođe, želim da demantujem tezu da je najjača albanska partija Demokratska partija socijalista, i to da je većinski glasaju Albanci. Navedeno nije tačno iz razloga što je najveća podrška Albanskoj listi data upravo od Albanaca”, kazao je Đeljošaj.

To, kako je naveo, predstavlja skoro 40 odsto, zajedno sa drugom albanskom listom Jednoglasno, dok je ukupna podrška albanskih partija 65 odsto od svih Albanaca.

“Što se tiče formiranja vlasti, smatram da Albanska lista treba da sarađuje sa svakom vladom koja će se formirati u Crnoj Gori, ali i sa opozicijom”, rekao je Đeljošaj.

On je naveo da prije svega misli na razvojne projekte u mjestima gdje žive Albanci, bez obzira da li su dio parlamentarne većine ili ne.

Đeljošaj je podsjetio da skoro nema države u Evropi, a da manjine nijesu dio vlasti.

“Odličan primjer je država Kosovo, gdje su Srbi i druge manjine konstituenti vlasti”, zaključio je Đeljošaj.