Vlada će kroz treći set mjera opredijeliti gotovo 200 miliona eura za turizam kroz kratkoročne i dugoročne mjere, u cilju vraćanja crnogorske ekonomije na put razvoja trasiran prije krize izazvane pandemijom koronavirusa, saopštio je premijer Duško Marković.
Predstavnik Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdenović pitao je Markovića koje će aktivnosti Vlada predložiti ili sprovesti „kako bi se obezbijedio kontinuitet dobrih rezultata u turizmu" i šta predviđa treći paket mjera koji je obezbijedila Vlada.
On je kazao da smo u predhodnom periodu bilježili odlične rezultate u turizmu, ali da je pandemija znatno uticala na turizam kako u svijetu , tako i u Crnoj Gori.
Marković je kazao da je Vlada od izbijanje pandemije uložila napor da sačuva ekonomiju i da je do sada isplaćeno preko 12 miliona eura podrške privredi.
"Vlada će kroz treći set mjera opredijeliti 200 miliona eura za turizam, kako bi pokušali da se crnogorska ekonomija vrati na put razvoja koji je trasiran prije ove krize," kazao je premijer i dodao da taj paket uključuje sniženu stopu PDV-a, kreditnu liniju kod IRF-a i subvencije.
"Paket uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, vrijedan 12 miliona eura, primjenu snižene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto na period od godinu, vrijednu 16 miliona eura, kreditnu liniju kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom za izdavaoce privatnog smještaja vrijednu tri miliona, te subvencije za turoperatore i sredstva za promociju“, precizirao je Marković i dodao da dugoročni set mjera, koji će se primjenjivati do 2024. godine, vrijedan 131,7 miliona eura i bavi se investicijama za završetak postojećih projekata, rekonstrukciju ili izgradnju novih, diverzifikaciju turističkih proizvoda kao i avio dostupnošću.
Evo šta je premijer kazao o SPC i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti:
Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije pitao je Markovića zašto su Vlada i vladajuća većina odbili zakonske prijedloge te stranke u vezi sa smanjenjem stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, leks specijalis o neobračunavanju kamata tokom moratorijuma, i zakon o obezbjeđivanju garantnih šema za finansiranje ugrožnih privrednih subjekata i djelatnosti tokom kovid krize
„U finalnoj je fazi treći paket ekonomskih mjera na kojima smo predano i posvećeno radili. Iako sadržajno orjentisan na razvoj i dugoročnu potporu sektorskim politikama, pripremili smo u najvećoj mogućoj mjeri odgovor i na sadašnji, nikad izazovniji ekonomski trenutak. Nećemo zapostaviti socijalno ugrožene kategorije našeg stanovništva i nećemo dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete. I za to ne treba ničija intervencija, ni posredovanje! Neće Vlada zanemariti potrebe ni sektora turizma, ni ostalih grana privrede, kojima su podrška i pomoć najpotrebniji. Govorio sam o tome u odgovoru na pitanje poslanika Gvozdenovića. Kao jedna od mjera razmatra se izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize, i to pitanje se takođe veoma detaljno analizira. Pored toga, ne smijemo dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti, bankrot solventnih preduzetnika i preduzeća bude ceh koji će ugroziti cio sistem. Nema veće ekomske štete nego kad zdrav i održiv privrednik bankrotira zbog tenutno nepovoljnih i nedovoljnih tokova novca. Neću se ovdje detaljnije baviti pozitivnim i negativnim efektima moratorijuma otplate kredita na njegove korisnike. Reći ću samo sljedeće: da nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bila gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka“, kazao je predsjednik Vlade.
Premijer Duško Marković je rekao, odgovarajući na pitanje zašto su visoki računi usluga privatne bolnice Codra, da je ukupan iznos ispostavljenih faktura od Specijalne bolnice Codra u 2019. godini 6 miliona eura, od čega se 5,8 miliona eura odnosi na usluge bolničkog liječenja te da ova bolnica izvodi i intervencije za koje su ranije građani Crne Gore upućivani u inostranstvo.
"Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11% njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran. Naime, prosječna faktura u Specijalnoj bolnici Codra u 2019. godini je iznosila 1.280,62 eura, na nivou opštih bolnica 462,44 eura, dok je u Kliničkom Centru Crne Gore prosječna faktura 797,10 eura. Ovo iz razloga jer od ukupnog broja liječenih slučajeva, hirurške grane u Kodri učestvuju sa 77,11%, u opštim bolnicama sa 20,10%, dok u Kliničkom centru hirurške grane u ukupnom broju liječenih slučajeva učestvuju sa 26,19%. Dodatno, od fakturisanog iznosa Specijalna bolnica Codra plaća i potrošni materijal i ljekove, plate i poreze. Snosi troškove amortizacije prostora i opreme, popravki i servisa i nabavlja novu savremenu opremu. Sve navedeno, Državu ne opterećuje niti jedan cent, a s druge strane Codra godišnje unese u državni budžet oko milion eura po osnovu plaćenih poreza i doprinosa. Imajući u vidu da se radi o veoma velikom broju pruženih usluga i finansijski značajnom iznosu sredstva, uveden je čitav niz mehanizama kontrole koji je informatički podržan. Vrše se redovne mjesečne kontrole ispostavljenih faktura, a u kontinuitetu se sprovode i terenske kontrole od strane stručnih lica Fonda za zdravstveno osiguranje", kazao je Marković
Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke pitaćo je Markovića da li je Vlada uradila procjenu kakve će posljedice izazvati kriza zbog pandemije korona virusa po ekonomsku stabilnost do kraja fiskalne godine, kako bi omogućila održivost javnih finansija i shodno tome nastavak redovnih isplata zarada, penzija i socijalnih davanja. On je kazao da je Vlada realizovala veliki broj kapitalnih projekata, te da su izdvajanja za kapitalni budžet svake godine sve veća, što se osjetilo kao boljitak za život građana. On je pohvalio rad Vlade kada je riječ o evropskoj perspektivi države.
Premijer Marković je saopštio da svakodnevno dobija predloge za ublažavanje krize izazvane pandemijom, ali da neki predlozi nijesu održivi.
"Usmjereni smo ka očuvanju privrede. U predhodnoj godini smanjen je poreski dug, povećane su plate, realizovano je preko milijardu eura kapitalnih projekata. Sada su mjere usmjerene ka zdravlju stanovništva, imamo pad prihoda, a dodatna izdvajanja za zdravstvo. U predhodne tri godine radili smo marljivo pa je sistem izdržao ovaj pritisak. Vodimo računa o standardu građana, a negativan rezultat u ovoj godini izazvan je pandemijom", kazao je premijer i dodao da bez zdravlja nema nikakve ekonomije te da mu nekada teško pada kada se mora prikloniti stavovima Instituta za javno zdravlje.
"IJZ je pri stavu da se mjere zabrane rada ugostiteljskih objekata na sjeveru (Rožaje, Bijelo Polje i Pljevlja) moraju poštovati. Ako u narednim danima bude stabilnija situacija u tim opštinama pokušaćemo da razumijemo zahtjeve privatnih ugostitelja. Nervoza je u Bijelom Polju, u Rožajama, nije nama lako, ali zdravlje nema cijenu. U svakom mjesecu smo isplatili naknadu za zaposlene, ti ljudi nisu prepušteni sami sebi, subvencije produžavamo još tri mjeseca. Pokušaćemo da nađemo balans između epidemiološke situacije u tim opštinama i potreba privrede", kazao je Marković.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Markovića u kojoj je fazi realizacija projekta, odnosno model rješavanja stambenog pitanja mladih koji je najavljem krajem prošle godine.
On je podsjetio da je pitanje rješavanja stambenih potreba mladih i do sada bilo u fokusu stambene politike, pa je tako 349 mladih bračnih parova i 183 pojedinca iz kategorije jednočlanih domaćinstava mlađih od 35 godina, do sada riješilo stambeno pitanje u okviru Projekta 1000 plus.