Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković vjeruje da će naša država uspješno odgovoriti na izazov ekonomske krize izazvane posljedicama pandemije korona virusa, baš kao što je efikasno odgovorila i na ovu veliku zdravstvenu opasnost.
Premijer je sinoć, gostujući u emisiji „Odgovorite ljudima“ na Federalnoj televiziji BiH, kazao i da se priprema ozbiljan paket za turističku privredu.
„Pogrešno se razumjela objava cifre od pet miliona eura podrške turističkoj privredi. To je samo intervencija za plate zaposlenih u turizmu za dva mjeseca koje će snositi država do nivoa minimalne zarade i 100 odsto plaćenih poreza i doprinosa. Mi tek pripremamo ozbiljan paket za turističku privredu sa bankama i Investiciono razvojnim fondom koji će imati za cilj da održi investiciju u turizmu, a istovremeno da obezbijedi likvidnost turističke privrede kako bi bila spremna za početak sezone“, rekao je predsjednik Vlade.
On je dodao da turizam zavisi od toga kako će se ponašati druge države te da li će otvoriti svoje granice. Podsjetio je da Crna Gora već otvorila svoju granicu na moru za nautički turizam i da vjeruje da će u narednom periodu naše marine biti pune jahti koje će doći sa različitih prostora.
„Razumijemo da se u okviru EU, posebno Hrvatska, vodi kampanja za otvorenost granica između Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke i Mađarske. Ako se to desi, Crna Gora će tu priliku iskoristiti. Posebno jer smo zaista sigurna zemlja sa aspekta epidemije“, rekao je premijer Marković konstatujući da se već ulazi u finiš zaustavljanja epidemije.
Premijer je kazao da smo od samog početka primjene mjera građanima dozvolili najveći mogući stepen kretanja i slobode: „Imali smo najmanja ograničenja u kretanju građana, istovremno smo dozvolili brojne ekonomske aktivnosti u građevinarstvu i realizaciji kapitalnih projekata koji se finansiraju prije svega u oblasti infrastrukture i turizma“.
On je rekao i da je Crna Gora donijela mjere za sanaciju socijalnog i ekonomskog položaja građana. Podsjetio je da je vrijednost odloženih obaveza građana i prijvrede za tri mjeseca prema bankama je 1,3 milijarde eura, a prema državi oko 100 miliona eura, što je samo dio mjera iz prvog paketa hitnih mjera. Vrijednost drugog paketa ekonomskih mjera je 75 miliona eura.
Odgovarajući na pitanja novinarke o pomoći EU, premijer Marković je rekao da je Crna Gora već dobila bespovratnu pomoć od 53 miliona eura, kao i da je novi kreditni paket od 60 miliona eura definisan u razgovoru sa našom državom.
„To je onaj iznos koji smo usaglasili sa EU i koji će nam pomoći da se bolje izborimo sa posljedicama. Želim da kažem da je EU pokazala solidarnost, kada je Crna Gora u pitanju ali i druge zemlje regiona. EU se nije zatvorila unutar svog okvira nego je u ovaj paket pomoći uključila i druge države. Mi to veoma cijenimo i to će biti od velikog značaja za sanaciju ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik Marković.
On je, u emisiji u kojoj su gosti bili premijeri, potpredsjednici i ministri vlada iz regiona, kazao da je neophodno da zemlje regiona rade zajedno, kako u borbi protiv koronavirusa tako i u ekonomskom oporavku. Istakao je da je solidarnost ključna.
„Crna Gora predsjedava Centralno-evropskom inicijativom (CEI) i mi smo u razgovorima sa predsjednikom Vlade Italije gospodinom Konteom i nekim drugim mojim kolegama pokrenuli inicijativu za zajednički sastanak koji bi trebalo da bude održan 15. maja kada ćemo govoriti o svim ovim aspektima kako da se bolje suprotstvimo i sačuvamo zdravlje našeg stanovništva ali i naravno i zajednički odgovorimo ekonomskim izazovima. Vjerujem da će ta konferencija dati dobar odgovor. Radimo i u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a vjerujem da će Samit EU – Zapadni Balkan u Zagrebu takođe biti nova prilika da pronađemo najbolja rješenja za sve pa i za zemlje ZB“, rekao je premijer Marković.
On je govorio i o uspješnoj borbi Crne Gore i njenih institucija sa koronavirusom, konstatujući da su svi zajedno bili posvećeni da odgovore ovoj velikoj opasnosti. Posebno je istakao odgovoran odnos građana Crne Gore koji su slijedili preporuke zdravstvenih vlasti i Vlade.