Evropska unija (EU) je najpozitivniji i najprogresivniji političko, pravno ekonomski proces na Zapadnom Blakanu i bez nje bi ovaj prostor bio bez svetionika, ocijenio je poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić.
On je na okruglom stolu o procesu evropske integracije Zapadnog Balkana, koji je organizovao Evropski parlament u Briselu, rekao da je "sva naša nesreća na Balkanu vrlo slična, skoro ista".
„Obrasci naših autokratija su skoro identični. Obrasci naših zarobljenih država su kopirani”, naveo je Krivokapić.
On je izdvojio dva pritiska koji su, kako je kazao, nada za brzu integracije Zapadnog Balkana.
„Jedan je negativan–geostrateški pritisak. Drugi je pozitivnog pritisak – Francuska inicijativa za promjenu modela integracija“, kazao je Krivokapić.
Prema njegoviom riječima, najčešću pomoć na osnovu negativnog pritiska pružaju Arapske zemlje, Saudijska Arabija, Rusija, Turska i Kina.
„One će bojim se više pomoći naš put evropskih integracija nego evropska birokratija. Jasno Vam je zašto. Zato što će geostrateška Komisija EU pod tim pritiskom lakše donositi dobre političke odluke za brzu integraciju Balkana“, rekao je Krivokapić.
On je kazao da je drugi, pozitivni pritisak - Francuska.
„Suštninski se slažem sa promjenom metoda integracija iako se duboko ne slažem sa odlukom o ne prihvatanju otvaranja pregovora sa Makedonijom i Albanijom”, kazao je Krivokapić.
Integracije moraju, upozorio je on, izaći iz tehničkog, birokratskog dijela, gdje birokratija kupuje svoj sljedeći mandat dajući pozitivne ocjene, a "pacijent je sve bliže nedostatku demokratije".
Kako je naveo Krivokapić, ovi ljudi se decenijama bore za demokratiju na Balkanu, ali stanje nije postalo suštinski bolje nego suštinski gore.
„EU je potrošila milijarde eura na Balkanu. Naši globalni kompetitori to rješavaju bolje, naše autokrate bolje komuniciraju sa njima korupcijom i organizovanim kriminalom, kešom i računima u njihovim zemljama”, kazao je Krivokapić.
Meka diplomatija na Balkanu je, smatra on, suštinski propala. „Pravi iskoraci su bili kada je bilo čvrste diplomatije i pozivnog pritiska od EU i SAD“.
„Mi smo tako u Crnoj Gori 2016. došli do prelazne Vlade, koja je mogla da obezbjedi mirnu tranziciju i vlasti poslije kontinuiteta prije pada berlinskog zida. Koheziju u društvu i vladu građanskog jedinstva“, rekao je Krivokapić.