Izmjene preduslov za ponovno članstvo u Egmont grupi

Te je na današnjoj sjednici Skupštine kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Izmjenama ovog Zakona Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala je da postoji kao organ uprave, a njene nadležnosti su povjerene Sektoru za sprječavanje pranja novca i finansiranja teoririzma Uprave policije.

Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu isključena iz svjetske asocijacije finansijsko-obavještajnih službi, Egmont grupe.

Nuhodžić je danas u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko-obavještajne jedinice koji postoji u velikom broju država Evropske unije.

On je dodao da je cilj, koji je zacrtan prilikom promjene modela finansijsko-obavještajne jedinice, ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruživanja EU.

“Ovim modelom finansijsko-obavještajnoj jedinici se daju značajno veća ovlašćenja, pristup policijskim bazama podataka, što predstavlja ključni resurs za pravilno odlučivanje prilikom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma”, precizirao je Nuhodžić.

Prema njegovim riječima, izmjenama je propisano da je finansijsko-obavještajna jedinica operativno nezavisna od drugih državnih organa, što da znači da ima ovlašćenja i kapacitete da samostalno radi i odlučuje.

Kako je rekao, predviđeno je da rukovodilac finansijsko-obavještajne jedinice bude nezavistan i samostalan u radu i propisan je drugačiji način zapošljavanja službenika te jedinice u odnosu na policijske službenike.

“Rukovodioca jedinice će na predlog direktora Uprave policije postavljati Vlada, a na osnovu prethodno dobijenog mišljenja nadležnog skupštinskog tijela”, pojasnio je ministar.

On je saopštio da je finansijsko-obavještajna jedinica od jula do oktobra, od kada funkcioniše kao dio Uprave policije, otvorila 218 novih predmeta.

“Evidentan je trend rasta broja predmeta u poređenju sa prošlom kada je tokom čitave godine otvoreno 374 predmeta”, dodao je Nuhodžić.

On je kazao da će, nakon usvajanje izmjena Zakona, koji predviđa operativnu nezavisnost finansijsko-obavještajne jedinice, Crna Gora formalno aplicirati za ponovno članstvo u Egmont grupi.

Prema njegovim riječima, prijem u članstvo se vrši na plenarnom zasjedanju Egmont grupe koje se održava jednom godišnje polovinom godine.

“Očekujem da se nađemo na agendi zasjedanja u julu naredne godine, na kojem bi finansijsko-obavještajna jedinica opet bila primljena u Egmont grupu”, kazao je Nuhodžić.

On je rekao da je napravljen dobar model prelaska sa administrativnog na policijski model, i da su predviđeni međunarodni standardi i preporuke ekseprata.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sanja Pavićević kazala je da je donošenje izmjena Zakona jedan od preduslova da Crna Gora ponovo bude primljena u Egmont grupu.

Ona je kazala da je važno adekvatno zaštiti podatke i informacija koje vodi finansijsko-obavještajna jedinica i dodala da vjeruje da će u njoj biti angažovani najbolji kadrovi.

“Pristup tim podacima i informacijama dozvoljen je samo službenicima finansijsko-obavještajne jedinice što pokazuje da je smanjena mogućnost uticaja”, dodala je Pavićević.

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović ukazao je da je promjena statusa Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma prouzrokovala automatsko isključenje Crne Gore iz Egmont grupe.

Kako je rekao, sada Crna Gora nema pristup ključnim međunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor.

“Ovo je skandal i nezabilježeno. Zašto se ovo radi? Ovo je namjera jednog klana unutar DPS koji predvodi premijer da vrši političku kontrolu pranja novca na način kako oni smatraju da treba”, kazao je Bulatović.

On je ukazao da pristup Crne Gore Egmont grupi može trajati dvije godine.

Poslanica DPS-a, Marta Šćepanović rekla je da je cilj izmjena Zakona da se nova organizaciona jedinica za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma bude operativno nezavisna od Uprave policije.

Ona je navela da je donošenje Zakona o državnoj upravi uvelo novi status službe i da je najviše polemike izazvalo što je taj novi status značio izlazak Crne Gore iz Egmont grupe.

“Mi kao država imamo pravo da procijenimo da li nam je neophodna reorganizacija državne uprave i da napravimo efikasnijom i efektnijom zbog građana”, istakla je Šćepanović.

Ona je rekla da Crna Gora, od kad nije članica Egmont grupe, nema nikakvih problema u razmjeni podataka na osnovu bilateralnih sporazuma sa ostalim državama.

“Koliko je bilo neophodno Upravu za sprječavanje pranja novca pripojiti Upravi polciije govore i podaci da je od jula do oktobra sektor za sprječavanje pranja novca otvorio 218 predmeta, što je za 50 odsto više nego za četiri mjeseca u prošloj godini”, rekla je Šćepanović.

Kako je dodala, povećan je i broj privatnih sumnjivih transakcija za više od dva puta, a vrijednost blokiranih sredstava je oko dva miliona eura.

“Ovo su činjenice koje ukazuju na opravdanosti ovakvog rješenja i svi ostali navodi su samo političke ocjene. Ovo je bio pravi potez”, dodala je Šćepanović.

Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović rekao je da je ovim zakon finansijsko obavještajna jedinica sačuvala nezavisnost i samostalnost u radu.

Kako je naveo, terorizam i pranje novca su najveći izazovi i opasnosti ne samo za Crnu Goru, već i Evropu i cijeli svijet.

“Terorizam i pranje novca ne možemo odvojeno posmatrati zato je izuzetno važno da uspijemo da kriminalcima onemogućimo pristup finansijskim sredstvima i pošaljemo signal svima da sve države treba da se ujedine protiv ove dvije pojave”, istakao je Ibrahimović.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da Crna Gora, kao članica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi “veliko institucionalno lutanje” vezano za način kako se boriti protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

On je ukazao da je Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori za prošlu godinu dala ispod prosječne ocjene za stanje u toj oblasti.

Kako je rekao, evropski prijatelji poručuju da Crna Gora ima velike probleme u smislu finansijskih istraga i ukazuju da država nema novu blagovremeno donešenu Strategiju protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

“Ne samo što ne slušamo ovo što nam se ovdje saopštava, nego ne osluškuju se ni potrebe društva i građana i sa institucionalnim i zakonskim lutanjima sprječavamo jačanje kapaciteta Crne Gore u ovim oblastima”, rekao je Damjanović.