Vlada planira da opet otvori sklonište za žrtve trgovine ljudima, koje će biti licencirano i specijalizovano, kazala je članica pregovaračke grupe za poglavlja 23 i 24, Marijana Laković Drašković.
Ona je, na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, na kojem je razmatrana Strategija za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine i Akcioni plan za implementaciju Strategije za ovu godinu, rekla da je sigurna da će Vlada naći održivo rješenje za smještaj svih žrtava trgovine ljudima.
“Vlada će se sigurno opredijeliti za princip licenciranog i specijalizovanog skloništa za zaštitu žrtava trgovine ljudima, jer je to jedino održivo rješenje”, navela je Laković Drašković.
Kako je dodala, za sklonište će najvjerovatnije biti opredijeljen novi objekat ili adaptiran neki postojeći, kako bi ispunili sve standarde kada je u pitanju smještaj žrtava.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Goran Kuševija, kazao je da neko sklonište mora da ima licencu da bi funkcionisalo.
“Imajući u vidu da je Crna Gora tokom prošle godine imala svega pet potencijalnih žrtava trgovine ljudima, u Ministarstvu smo stava da ne bi bilo funkcionalno i opravdano imati posebno sklonište koje bi zbrinjavalo samo žrtve trgovine ljudima”, rekao je Kuševija.
On je naveo da su trenutno dvije žrtve trgovine ljudima, odnosno radne eksploatacije, smještene u jednom od skloništa za žrtve nasilja.
Šefica Međunarodne organizacije za migrante za Crnu Goru, Dušica Živković, smatra da sklonište za žrtve treba da bude specijalizovano, jer nije isti tretman za, na primjer, žrtvu radne i seksualne eksploatacije.
“Ako smo mogli od 2006. do ove godine da finansiramo sklonište, ne vidim razlog zašto ne bismo mogli i ubuduće”, kazao je Živković.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Željko Spalević kazao je da je do 1. decembra ove godina na broj SOS linije za žrtve trgovine ljudima bilo 346 raznih poziva, koji su u jednom slučaju rezultirali zbrinjavanjem dva muškarca kao potencijalnih žrtava.
Kako je naveo, u drugom slučaju utvrđeno je da nema elementa krivičnog djela, jer je jedno dijete u igri zahtijevalo pomoć, što su vlasnici jednog objekta okarakterisali kao trgovinu ljudima.
“To pokazuje podizanje svijesti javnosti kada je u pitanju trgovina ljudima”, naveo je Spalević.
On je kazao da Strategija za borbu protiv trgovine ljudima od 2019. do 2024. godine, koja je usvojena u februaru, fokus stavlja na uzrast, rodne specifičnosti, obezbjeđujući adekvatan odgovor na njihovu ranjivost.
U fokusu MUP-a, kako je rekao, je preventivno djelovanje koje će doprinijeti senzibilizaciji, jačanju stručnih kapaciteta predstavnika institucija za bolje prepoznavanje žrtava I potencijalnih žrtava i jačanje svijesti šire javnosti.
“U narednoj godini MUP i Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima posvećeno će raditi na realizaciji mjera i aktivnosti Akcionog plana za sljedeću godinu, sa težištem na aktivnostima u širem kontekstu trgovine ljudima", naveo je Spalević.
Taj kontekst, kako je objasnio, odnosi se na migracije, upotrebu savremenih tehnologija, jačanju svijesti laičke i stručne javnosti, organizovanju obuka, jačanju kadrovskih kapaciteta i suzbijanju eksploatatorskih praksi, kao i jačanju saradnje sa nevladinom sektorom.
Rukovodilac Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, Vesna Jovićević, kazala je da je taj tim za godinu ostvario veoma dobre rezultate, navodeći da su u tom periodu formirali 11 predmeta, od kojih je jedan pravosnažno okončan u Višem sudu u Podgorici.
“Osobe koje su optužene za to krivično djelo, trgovinu ljudima, dobile su 15 i 17 godina zatvora. Drugi postupak je takođe procesuiran, on se nalazi pred podgoričkom Višim sudom i u toku je glavni pretres", rekla je Jovićević.
Kako je dodala, procesuirana su još dva predmeta istrage, u Višem državnom tužilaštvu.
Još četiri predmeta, kako je rekla Jovićević, nalaze se u izviđaju.
“Smatramo da smo za godinu od kada je formiran Tim napravili odlične rezultate", kazala je ona.
Sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić smatra da je kaznena politika prema izvršiocima krivičnog djela trgovina ljudima blaga.
Ona je saglasna sa ocjenama da žrtve trgovine ljudima treba posmatrati potpuno odvojeno od žrtava nasilja.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, upoznala je članove Odbora za ljudska prava sa Protokolom o postupanju u sluačajevima prosjačenja, koji su potpisale sve relevantne institucije, a koji na jasan način definiše ovlašćenja državnih službenika koji treba da doprinesu prevenciji i suzbijanju prosjačenja.
Izvršni director nevladine organizacije Phiren amenca, Elvis Beriša, kazao je da je neophodno da se radi na jasnom razgraničenju nadležnosti institucija koje se bave zaštitom prava djece.