Ukidanje kriznog poreza direktno će uticati na povećanje neto plata, bar kod zaposlenih na čija primanja se odnosio, poručio je ministar finansija Darko Radunović.
On je u intervjuu Vijestima dodao da je sada fokus na povećanju bruto zarada i otvaranju radnih mjesta i ukazao da će ispuniti obećanje da iduće godine bude smanjenja stopa oporezivanja dohotka većeg od prosjeka u državi sa 11 na devet odsto.
"Ova mjera je saglasna našem koncepcijskom opredjeljenju da se privreda rastereti u maksimalno mogućoj mjeri, da bi se povećao prostor za nova zapošljavanja i uvećanje plata”, rekao je Radunović.
Prema njegovim riječima, ukupne obaveze po zaradama zaposlenih nominalno visoke, "posebno ako se na to gleda kao na parametar van cjelovitog makroekonomskog konteksta".
Radunović je kazao da za sada neće biti uvođenja neoporezivog dijela zarade i poručio da se porezi i doprinosi ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo "tipično populističko i ekonomski neodgovorno postupanje".
On je ukazao na stalno nastojanje da se poveća konkurentost ekonomije i njen ukupni efekat, tako da se otvori prostor za povećanje zaposlenosti, čime se proširuje poreska baza.
"Samo takvim širenjem, uz suzbijanje sive ekonomije, stvara se prirodan ambijent za smanjenje obaveza o kojima govorimo. Ovo je vrlo kompleksna i osjetljiva problematika koja zahtijeva pažljivo balansiranje, bez radikalnih poteza”, istakao je Radunović.
On je naglasio da je sada fokus usmjeren ka povećanju bruto zarada, otvaranju radnih mjesta i minimizovanju neregistrovane zaposlenosti.
Radunović je najavio da očekuje da do kraja godine bude zaključen ISDA aranžman, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije kod kredita za auto-put, a da se uslovi za prvu zaštitnu hedžing transakciju definišu u toku 2020. godine.
"Kao ozbiljna država ne možemo se “kockati”. Zbog toga smo se, u dužem periodu bavili traženjem optimalnog modela koji će, faktički, konvertovati dolarsko zaduženje u euro kao valutu koju domicilno koristimo”, kazao je Radunović.
On je rekao da druga dionica auto-puta neće biti finansirana novim zaduženjem, već se razmatraju modeli poput koncesije i javno-privatnog partnerstva, ili njihovo kombinovanje, za nastavak posla.