Mladi su nosioci budućih promjena i razvoja društva, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.
On je istakao da djeci treba omogućiti da iskuse demokratsko odlučivanje i nauče o svojim građanskim pravima i obavezama jer to donosi dugoročnu korist za sve.
On je to kazao na otvaranju desetog zasjedanja Dječjeg parlamenta.
Sjednica se organizuje povodom 30 godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta, a predsjedavanje parlamentom danas su preuzeli Valentina Pavićević, Dunja Đuranović i Filip Kusovac.
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović rekao je da jubilarna godina od usvajanja Konvencije prilika da se oda priznanje svjetskim liderima koji su usvajanjem tog dokumenta i priznanjem da djeca imaju ista ljudska prava kao i odrasli, pomogli da se trasira put poboljšanju života ogromnog broja djece.
On je naglasio da Skupština prepoznaje mlade kao nosioce budućih promjena i razvoja društva.
„Crnogorski parlament je posvećen afirmaciji, promociji, zaštiti i unapređenju prava djeteta, budući da smo svjesni važnosti njihovog položaja u društvu i razvoju države“, poručio je Brajović.
On je rekao da je u Crnoj Gori od 2013. godine procenat djece koja pohađaju neki program obrazovanja u djetinjstvu porastao sa 40 na 53 odsto, a broj djece iz romskih naselja koja pohađaju osnovnu školu sa 58 na 77 odsto.
Kako je naveo, u borbi za prava djece i rad na njihovom poboljšanju u Crnoj Gori značajno doprinose domaće i međunarodne organizacije, među kojima UNICEF ima ogromnu i nezamjenljivu ulogu.
Brajović je kazao da, pored obezbjeđivanja osnovnih prava, djeci treba pružiti priliku da iskuse demokratsko odlučivanje i nauče o svojim građanskim pravima i obavezama jer to, smatra on, donosi dugoročnu korist za cijelo društvo.
„Mi u Skupštini to radimo kroz program Građanskog obrazovanja za učenike osnovnih škola, demokrtske radionice Barbare Pramer- programa koji je do sada pohađalo skoro 30 hiljada učenika, koji su se upoznali sa načinom rada, nadležnostima i istorijatom institucije, kao i atmosferom rasprave pirlikom usvajanja zakona“, dodao je Brajović.
Prema njegovim riječima, Skupština na taj način nastoji da ojača interesovanje mladih za demokratiju i političke procese, omogući upoznavanje sa radom parlamenta i poslanika, i doprinese njihovom boljem razumijevanju.
„Otvorenost Skupštine za mlade naraštaje poboljšava parlamentarni život čineći ga inkluzivnijim i reprezentativnijim“, kazao je Brajović.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković kazala je da je obilježavanje 30 godina od usvajanja Konvencije prilika da se postave mnoga pitanja.
„Prilika je da se zapitamo kakav nam je obrazovni, sistem socijalne i dječje i zdravstvene zaštite, i da li smo u potpunosti zadovoljni sa onim što oni pružaju, i svi ostali sistemi koji su značajni za zdrav razvoj svakog djeteta“, navela je Mijušković.
Kako je dodala, to je prilika da se zapitamo koliko djeca imaju mogućnost u donošenju odluka koje se tiču njihovih života.
„Širenje mogućnosti da djeca mogu sa iskažu svoje mišljenje, učestvuju u donošenju odluka je zadatak svih koji se bave zaštitom prava djeteta“, rekla je Mijušković.
Ona je kazala da se svakog dana primjećuje napredak u ostvarivanju prava djece u Crnoj Gori.
„Svjesni smo činjenica da postoji još izazova i da sva djeca u Crnoj Gori ne mogu pod jednakim uslovima ostvarivati sva prava, bilo da se radi o razlikama između sjevera i juga, grada ili sela. Uvjerena sam da će se svi u narednom periodu potruditi da se razlike prevaziđu, odnosno smanje na što manju mjeru“, rekla je Mijušković.
Šef UNICEf-a za Crnu Goru, Osama Makavi Kogali, naveo je da je Generalna skupština UN prije 30 godina usvojila Konvenciju o pravima djeteta, u trenutku brze globalne promjene koju je obilježio kraj aparthejda, pad Berlinskog zida i rođenje interneta.
Kako je rekao, ti događaji su ulili nadu budućim generacijama, a Konvencija je od tada postala najšire potvrđivan ugovor o ljudskim pravima u istoriji.
„Tokom tri decenije nakon usvajanja Konvencije i uprkos naglo rastućem svjetskom stanovništvu, smanjili smo broj djece koja propuštaju pohađanje osnovne škole za skoro 40 odsto“, ukazao je Kogali.
On je istakao da siromaštvo, nejednakost, diskirminacija i udaljenost i dalje nastavljaju da uskraćuju prava milionima djece svake godine.
Kogali je, govoreći o situaciji u Crnoj Gori, rekao da je ostvaren napredak kako među opštim stanovništvom, tako i među pripadnicima romske i egipćanske zajednice, ali da i dalje postoje neki zabrinjavajući nalazi.
On je dodao da je MIKS istraživnaje iz prošle pokazalo da nije bilo napretka kada je u pitanju nasilje nad djecom u porodici u odnosu na prije pet godina.
„Nasilje doživotno nanosi štetu djeci i naša je odgovornost da se postaramo da svako dijete odrasta u porodičnom okruženju koje je bezbjedno i puno ljubavi. Moramo da imamo nultu toleranciju prema nasilju“, poručio je Kogali.
Prema njegovim riječima, još jedan razlog za zabrinutost dolazi iz podataka koji pokazuju da je svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva.
„Potrebno je da ulažemo u razvoj u ranom djetinjstvu i kvalitetno obarazovanje. Moramo da unaprijedimo djelotvornost sistema društvene zaštite u načelu, prije svega na prenos novca. Skupština ima ključnu ulogu u ovim reformama politika“, istakao je Kogali.
Amir Bašić iz organizacije Save the children kazao je da i djeca i odrasli treba suštinski da razumiju prava koja su predviđena Konvencijom, ali i da razumiju da imaju obaveze kako bi se obezbijedili da taj dokument bude što efikasniji u praksi.
On je podsjetio javnost i političke lidere da djeca imaju pravo na aktivnu ulogu u društvu, da budu konsultovana i saslušana posebno u procesu donošenja odluka koje se tiču njih.
„Deca su naša sadašnjost, treba da budu na vrhu liste naših priortiteta jer ulaganjem u djecu danas mi stvaramo bolju budućnost“, poručio je Bašić.
Učenik iz pljevaljskog sela Kosanica Aleksa Petrović kazao je da pored bogatstva sa kojim selo
raspolaže, ljudi odlaze u potrazi za boljim životom.
“Nije lako živjeti na selu, baviti se poljoprivredom, a ujedno i školovati djecu. Kosanici nedostaje mnogo toga za ugodan život. Nemamo prodavnica, saobraćaj zimi je veoma otežan”, kazao je Petrović.
Učenica Osnovne škole “Mihailo Žugić” iz Odžaka, Taira Ajanović, kazala je da su nedostaci tog pljevaljskog sela loša infrastruktura i dotrajale elektro mreže, a kao probleme je navela i slab plasman poljoprivrednih proizvoda, nezaposlenost, otežan saobraćaj zimi i smanjenje broja đaka.
Ajanović je navela da je škola “Mihailo Žugić” smještena u centru Odžaka i trenutno broji 72 učenika, zajedno sa područnim odjeljenjima Zekavica i Borovica, što je „poražavajući podatak“.
“Uzrok tome je raseljavanje stanovništva u veće sredine, u potrazi za poslom, kao i izbor roditelja da djecu upišu u neku od tri gradske škole”, objasnila je Ajanović.
Ona je dodala da bi im školovanje mnogo olakšao novi inventar, školska pomagala, a naročito novo vozilo za prevoz učenika.
“Ako bi nam pomogli i podržali nas i mi bismo jednog dana postali ponos naše države”, zaključila je Ajanović.