Sa panela u Briselu upućena je poruka da je Crna Gora blizu završnice pregovora sa Evropskom unijom, ali da će naredni mjeseci biti presudni.
Crna Gora se nalazi pred samim finišom pregovora sa Evropskom unijom, a ključni korak ka punopravnom članstvu ostaje dosljedna primjena reformi u oblasti vladavine prava, ocijenjeno je na panelu “Evropska budućnost Crne Gore: vladavina prava kao temelj napretka”, održanom u Briselu.
Skup je okupio donosioce odluka iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Vlade i Skupštine Crne Gore, koji su poslali jasnu poruku: uspjeh Podgorice je strateški interes cijele Evrope, ali preostale obaveze zahtijevaju punu političku i društvenu zrelost.
„Vladavina prava je temelj demokratije i kamen temeljac održivog napretka za svaku zemlju na putu ka Evropskoj uniji. Bez nje, nijedna druga ključna vrijednost, bilo da je riječ o slobodi izražavanja ili slobodi kretanja, ne može u potpunosti pustiti korijen“, poručio je evropski poslanik Ilhan Kjučuk.
Predsjedavajući LIBE odbora u Evropskom parlamentu, Havier Zarzalehos, nadovezao se stavom da je povjerenje ključna vrijednost integracija, prenosi "Rtcg".
„Povjerenje je od suštinske važnosti. A ono se zasniva na uvjerenju, vjerovanju i dokazima da svi poštujemo osnovne principe vladavine prava. Crna Gora je istinski predvodnik u ovom procesu“, istakao je Zarzalehos.
Evropski komesar za pravosuđe, Majkl Mekgrat, podsjetio je na konkretan operativni plan Brisela, mogućnost potpisivanja Ugovora o pristupanju do juna 2027. godine, kako bi se ostvario cilj da Crna Gora postane članica 2028. Ipak, on je uputio i poziv na akciju crnogorskim vlastima.
„Naredni mjeseci će biti odlučujući. Još jedan važan korak biće usvajanje drugog paketa ustavnih amandmana, koji pokrivaju dvije centralne teme: ukidanje imuniteta članovima Vlade u slučajevima korupcije i uvođenje prethodnih provjera integriteta za članove Vlade. Ove reforme mogu uspjeti samo uz široki politički dogovor“, naglasio je komesar Mekgrat, podsjećajući da je potrebno popuniti i preostala upražnjena mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu.
Predstavnici crnogorske izvršne vlasti odgovorili su predočavanjem konkretnih rezultata na terenu.
Ministar pravde, Bojan Božović, stavio je akcenat na potpunu institucionalnu transformaciju i eliminisanje neprimjerenih uticaja na pravosuđe.
„Sada imamo potpuno drugačije zakone o Sudskom savjetu, zakon o sudovima, kao i zakon o Državnom tužilaštvu i zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu. Nijesmo željeli, niti želimo da vidimo uticaj političara u ovim institucijama“, naglasio je Božović.
Snažan napredak u sektoru bezbjednosti i borbi protiv transnacionalnog kriminala predstavio je ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, ističući porast javnog povjerenja u policiju i saradnju sa Europolom.
„Imenovanje istinskih profesionalaca u organima za sprovođenje zakona, po prvi put u istoriji Crne Gore, donijelo je jedan ključni rezultat za nas: ove institucije su danas ključne u Crnoj Gori kada je u pitanju povjerenje javnosti. I to za samo tri godine“, naveo je Šaranović, apostrofirajući učešće u velikim međunarodnim operacijama poput zapljene više tona kokaina.
Iz crnogorskog Parlamenta uvjeravaju da je evropska agenda u zemlji prerasla svakodnevne političke borbe i postala tačka spajanja svih društvenih činilaca.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Anđela Vojinović, istakla je da vladavina prava više nije stvar briselske administracije, već unutrašnja potreba građana.
„Naš evropski put trenutno nije samo naš spoljnopolitički cilj; to je pojedinačno najjača koheziona sila u crnogorskom društvu. Kada imate politički pejzaž u kojem i partije vladajuće većine i partije iz opozicije — zajedno sa skoro 80 odsto građana — podržavaju naš evropski put, taj konsenzus postaje moćno demokratsko sidro“, poručila je Vojinović.
Generalni sekretar Skupštine, Boban Stanišić, ukazao je na ulogu zakonodavnog doma u ovom procesu.
„Glavni proboj došao sa imenovanjem nedostajućeg sudije Ustavnog suda krajem novembra 2022. godine, a nakon toga i izborom tri člana Sudskog savjeta u decembru 2022. To je bio najvažniji korak za Crnu Goru, koji nam je omogućio da nakon toga dobijemo IBAR i pokrenemo proces sa mrtve tačke“, kazao je Stanišić.
Briselski zvanicnici poručili su da će pratiti svaki korak Crne Gore do samog kraja, ali i da će strogo poštovati princip zasluga.
Barbara Hesus Zimeno ispred Evropske komisije podsjetila je na regionalni značaj crnogorskog uspjeha: „Kada države kandidati ostvare rezultate, EU uzvraća rezultatima. To je izuzetno važno za čitav region kako bi zadržao motivaciju”, kazala je Hesus Zimeno.
Osvrt na predstojeće obaveze dao je evropski izvjestilac za Crnu Goru, Marjan Šarec, šaljući jasnu poruku:
„U ovoj finalnoj fazi, reforme se moraju sprovoditi, a ne samo usvajati. Prava kultura vladavine prava nastaje tek kada napredak više ne može biti poništen. Sa druge strane, i EU mora uraditi svoj dio posla: kada država ostvari rezultate, EU mora održati riječ i nagraditi zasluge“, zaključio je Šarec.
Događaj je organizovala politicka grupa „Obnovimo Evropu“.