Za preispitivanje odluke glasali su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudije Jelena Ružičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović i Jovan Jovanović. Sudije Predrag Krstonijević i Nikola Mugoša bile su protiv.
Ustavni sud Crne Gore odlučio je većinom glasova da preispita odluku od 30. juna, kojom su kao neustavne proglašene odredbe Zakona o održavanju stambenih zgrada na osnovu kojih su brojni javni funkcioneri, sudije i tužioci dobijali stanove po povlašćenim uslovima ili povoljne stambene kredite, saznaju „Vijesti“.
Za preispitivanje odluke glasali su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudije Jelena Ružičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović i Jovan Jovanović. Sudije Predrag Krstonijević i Nikola Mugoša bile su protiv.
Prema informacijama „Vijesti“, zahtjeve za preispitivanje ranije odluke podnijeli su sudije Faruk Resulbegović i Momirka Tešić sredinom oktobra, dok je Snežana Armenko svoj zahtjev dostavila početkom novembra.
Oni smatraju da sporne zakonske odredbe nijesu adekvatno sagledane prilikom prethodnog odlučivanja, te da nije bilo dovoljno osnova za zaključak da su neustavne.
Armenko je, između ostalog, navela da bi ukidanje zakonskog osnova za rješavanje stambenih potreba moglo otvoriti pitanje pravne sigurnosti i dovesti u pitanje pravila koja su na osnovu tog zakona donošena.
Za sudiju izvjestioca određena je Snežana Armenko, a o konačnoj odluci Ustavni sud će glasati na nekoj od narednih sjednica.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su Armenko i sutkinja Jelena Ružičić ranije kupile stanove pod povlašćenim uslovima na osnovu odredaba čija se ustavnost ponovo razmatra. Njihovi zahtjevi za izuzeće od odlučivanja su odbijeni.
Prema ranijem pisanju „Vijesti“, Armenko je 2020. godine kupila trosoban stan od 110 kvadrata i garažu u podgoričkom naselju Stari Aerodrom za ukupno 73.950 eura. Stan je 2022. prodala za 133.000 eura, zajedno sa garažom. Armenko je tada navela da je prodaja bila motivisana kupovinom drugog stana, a ne ostvarivanjem profita.
Ustavni sud je 30. juna utvrdio da su neustavne odredbe člana 29 Zakona o održavanju stambenih zgrada, koje su predviđale da Vlada, lokalne samouprave, Sudski savjet, Tužilački savjet i Ustavni sud uređuju postupak i kriterijume za dodjelu stanova određenim kategorijama zaposlenih i funkcionera.
Tada je obrazloženo da je zakonodavac pitanja koja moraju biti uređena zakonom prepustio drugim institucijama, čime su povrijeđeni principi pravne sigurnosti i vladavine prava.
Preispitivanje odluke dolazi u trenutku kada je u skupštinsku proceduru upućen predlog zakona Demokrata kojim se predviđa oporezivanje imovinske koristi ostvarene kupovinom stanova pod povlašćenim uslovima u prethodnih 15 godina. Novac prikupljen po tom osnovu bio bi namijenjen liječenju djece i odraslih u inostranstvu.
Ukoliko Ustavni sud promijeni svoju junsku odluku, to bi moglo uticati na pravno uporište predloženog zakona, ali i otvoriti dodatna pitanja o odlučivanju sudija koje su i same koristile povlašćene uslove za rješavanje stambenog pitanja.