Prema Poslovniku, preispitivanje odluke može se zahtijevati sve do njenog otpremanja iz Ustavnog suda.
Uprkos tome što je krajem juna ocijenio da su neustavne odredbe zakona na osnovu kojih su stotine javnih funkcionera i službenika dobili od države stanove ili povoljne stambene kredite, Ustavni sud mogao bi sjutra da preinači tu odluku i tako obesmisli predlog kojim se traži da oni koji su “skućeni” po povlašćenim uslovima plate porez na stečenu imovinsku korist, pišu Vijesti.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, inicijativu da sud ponovo odlučuje o ustavnosti odredaba propisa kojim je riješeno stambeno pitanje mnogih sudija, tužilaca, ministara i poslanika - Zakona o održavanju stambenih zgrada - podnijeli su prvo sredinom oktobra sudija Faruk Resulbegović i članica Redakcione komisije (Ustavnog suda) i sutkinja Momirka Tešić, dok je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podnijela svoj zahtjev početkom novembra, pišu Vijesti.
Oni su se pozvali na Poslovnik Ustavnog suda, koji propisuje da na pisani i obrazloženi zahtjev sudije, Redakcione komisije ili drugog stalnog radnog tijela suda, predsjednik Ustavnog suda može da stavi na dnevni red sjednice preispitivanje donijete odluke “ako se došlo do novih saznanja ili činjenica koje su od bitnog značaja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i od uticaja su na pravilnost odlučivanja”.
Prema Poslovniku, preispitivanje odluke može se zahtijevati sve do njenog otpremanja iz Ustavnog suda.
Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković rekao je juče listu da, s obzirom na to da predmet još nije otpremljen iz suda, poslovnik te institucije propisuje mogućnost da se on preispita.
Na pitanje zašto će sud preispitati odluku koju je donio prije četiri mjeseca, te šta se desilo u međuvremenu da to iziskuje njeno preispitivanje, Ajković je odgovorio da sud u ovoj fazi postupka ne može iznositi sadržinu podnijetih zahtjeva, budući da je predmet i dalje u radu.
Pojasnio je da je zahtjeve za preispitivanje odluke, o kojima će se odlučivati sjutra, podnijelo troje sudija.
“Vijesti” saznaju da su Tešić i Resulbegović sredinom oktobra podnijeli zahtjev za preispitivanje odluke iz nekad važećeg člana 29 stava 2 Zakona o održavanju stambenih zgrada, kojim je bilo predviđeno da se postupak, način i kriterijum dodjele stanova sudijama, državnim tužiocima i sudijama Ustavnog suda - utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda.
Tešić i Resulbegović tvrde da te odredbe - za koje je sud utvrdio da su neustavne - nijesu sagledane na adekvatan način, te da samim tim nije mogla biti na ispravan način donijeta ustavnopravna ocjena, dodajući da se može zaključiti da zakonodavac tom odredbom nije povrijedio načelo vladavine prava time što je posao dodjele stanova prepustio Sudskom savjetu, Tužilačkom savjetu i Ustavnom sudu.
Početkom ovog mjeseca Snežana Armenko je, prema nezvaničnim informacijama redakcije, uputila dopis kolegama, saopštivši da je nakon analize zahtjeva Tešić i Resulbegovića, odlučila da podnose zahtjev za preispitivanje odluke iz juna, ali u dijelu zakona kojim je bilo propisano da o postupku, načinu i kriterijumu dodjele stanova odlučuje Vlada, odnosno lokalna samouprava (član 29 stav 1), prenose Vijesti.
Odbijeni su zahtjevi za izuzeće od odlučivanja koji su podnijeli ona i sutkinja Jelena Ružičić. Njih dvije su kupile stanove po odredbama zakona koje su proglašene neustavnim.
Kako saznaju “Vijesti”, Armenko u svom zahtjevu tvrdi da je nakon donošenja odluke, a prije njenog otpremanja, došlo do novih saznanja koja su bitna za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Navela je da se prilikom odlučivanja, u junu, nije uzelo u obzir da je osnov za rješavanje stambenih pitanja sadržan u zakonu, te da se može otvoriti pitanje pravne sigurnosti jer bi nestao osnov za donošenje svih pravila o rješavanju stambenih pitanja, prenose Vijesti.
Ustavni sud je 30. juna donio odluku kojom je utvrdio da su ranije važeće odredbe člana 29 Zakona o održavanju stambenih zgrada (stav 1 i 2 tog propisa) bile neustavne. Te odredbe obrisane su krajem 2022. iz propisa, pa se Ustavni sud u odluci iz juna odredio jesu li te odredbe bile suprotne najvišem pravnom aktu dok su bile na snazi.
Iz institucije koja štiti najviši pravni akt tada je pojašnjeno da je zakonodavac prekoračio svoja ustavna ovlašćenja, te da je pitanja koja po svojoj prirodi predstavljaju zakonsku materiju, shodno praksi Evropskog suda za ljudska prava, prenio na Vladu, organe lokalne samouprave, Sudski savjet, Tužilački savjet i Ustavni sud, umjesto da ih sam uredi zakonom.
Istakli su i da sporne odredbe nijesu zadovoljavale zahtjeve pravne sigurnosti, vladavine prava i saglasnosti pravnih propisa iz Ustava, kao ni standard kvaliteta zakona koji proizilazi iz prakse Evropskog suda za ljudska prava.
Prema informacijama “Vijesti”, za to da su odredbe neustavne krajem juna glasalo je pet sudija - Armenko, te Tešić, Resulbegović, Jovan Jovanović i Nikola Mugoša. Jedini glas protiv bila je sutkinja Desanka Lopičić, koja je u međuvremenu otišla u penziju.
Lopičić tada nije tražila zahtjev za izuzeće, iako je javnosti bilo poznato da je na osnovu odredbi o kojima se odlučivalo dobila stan po povoljnim uslovima.
U junu ni Snežana Armenko nije tražila zahtjev za izuzeće. No, tada javnosti nije znala da je predsjednica Ustavnog suda kupila stan po povlašćenim uslovima na osnovu oglasa koji je raspisao Sudski savjet sredinom oktobra 2018, javljaju Vijesti.
Kako su “Vijesti” objavile početkom oktobra, Armenko je ugovor o kupovini trosobnog stana od 110 kvadrata i garaže u podgoričkom naselju Stari Aerodrom zaključila 18. juna 2020, neposredno nakon što je navršila 10 godina sudijskog staža (za sutkinju podgoričkog Osnovnog suda bila je izabrana u aprilu 2010), a svega 15 dana prije nego što je izabrana na funkciju zamjenice Ombudsmana. Da je ugovor zaključila prije nego što je navršila 10 godina sudijskog staža, bila bi primorana da još pet godina ostane u pravosuđu.
Redakcija je tada pisala da su sudije koje su na oglasu dobile stanove, imale “popust od 560 eura po kvadratu pri kupovini stanova u odnosu na tržišnu cijenu. Armenko je stan kupila za 68.710 eura (plus garaža od 5.240), a potom ga 2022. prodala za, prema njenim riječima, 133.000 eura, zajedno s garažom - što znači da je stan za koji je prvobitno dobila “popust” od 61.600 eura, poslije dvije godine prodala za 59.050 eura profita.
Ona je tada listu rekla da je stan koji je kupila po povlašćenim uslovima prodala radi kupovine drugog stana u podgoričkom naselju Blok V, a ne radi ostvarivanja profita, navodeći da smatra da tim potezom nije prekršila tada važeči Etički kodeks sudija.
Zahtjevi za ponovno preispitivanje odluke Ustavnog suda dolaze nakon što su Demokrate početkom oktobra u skupštinsku proceduru uputile predlog zakona o porezu na imovinsku korist ostvarenu rješavanjem stambenih potreba funkcionera, javljaju Vijesti.
Taj predlog predviđa da funkcioneri koji su u prethodnih 15 godina kupili stanove po povlašćenim uslovima, budu oporezovani na korist koju su ostvarili kupovinom stanova po povlašćenim uslovima, a prikupljeni novac bio bi namijenjen liječenju djece i odraslih u inostranstvu.
Kao jedan od razloga za donošenje zakona, Demokrate su navele odluku Ustavnog suda iz juna ove godine kojom je utvrđeno da su stanovi dijeljeni neustavno, što znači da bi, ako Ustavni sud sjutra donese drugačiju odluku, taj predlog zakona ostao bez svog pravnog uporišta.
Zakon koji su Demokrate predložile stoga se tiče i Armenko i Ružičić, pa njihovo odlučivanje u preispitivanju junske odluke Ustavnog suda, znači da one odlučuju i o svom finansijskom interesu.
Pitanje spornih odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada, važno je i u kontekstu predmeta poznatijeg u javnosti kao “Stanovi”, u kom se funkcionerima vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista sudi zbog postojanja sumnje da su, od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Oni su optuženi da su donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera i službenika suprotno odluci izvršne vlasti, te tako drugima pribavljali imovinsku korist. Time je država navodno oštećena za milionske iznose, pišu Vijesti.
Optuženi bivši funkcioneri u maju 2025. prvostepeno su oslobođeni pred Višim sudom u Podgorici, ali je Apelacioni sud početkom aprila ove godine ukinuo presudu i vratio proces na ponovno suđenje.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je juče Predlog zakona o porezu na imovinsku korist ostvarenu rješavanjem stambenih potreba funkcionera.
Predstavljajući predlog, poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da se ne radi o “otimačini”, već da se po jasno utvrđenim pravilima oporezuje pogodnost koja je ostvarena zahvaljujući povlašćenim uslovima.
“To znači da ako je neko za stan tržišne vrijednosti 100 hiljada eura platio samo 20 hiljada, njegova početna ekonomska pogodnost iznosila je 80 hiljada, koliko ga je država častila...”, naveo je Leković.
Predlogom je, kako je kazao, predviđena individualna procjena imovinske koristi, uz angažovanje licenciranih procjenitelja, mogućnost žalbe i plaćanje poreza na rate do 120 mjeseci.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da podržava otvaranje pitanja dodjele stanova funkcionerima, ali da se protivi generalizaciji. Upozorio je na moguće probleme s ustavnošću predloženog rješenja, pišu Vijesti.
Demokrate su predlog predstavile 7. oktobra. Dva dana kasnije, predlog nije dobio podršku potrebnu da bude uvršten u dnevni red sjednice parlamenta. Za dopunu dnevnog reda glasalo je 39 poslanika, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić je nakon toga kazao da će na narednom zasjedanju ponovo predložiti da se taj propis uvrsti u dnevni red.