Ova sjednica predstavlja nastavak procesa koji je dobio podršku u parlamentu, gdje je 56 prisutnih poslanika preksinoć glasalo za predlog promjene Ustava
Ustavni odbor Skupštine Crne Gore danas će razmatrati tekst Nacrta amandmana XXIII i XXIV na Ustav, kojima se predviđa provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade. Na dnevnom redu naći će se i predlog zaključka koji bi parlament trebalo da usvoji prilikom utvrđivanja nacrta, kao i tekuća pitanja.
Ova sjednica predstavlja nastavak procesa koji je dobio podršku u parlamentu, gdje je 56 prisutnih poslanika preksinoć glasalo za predlog promjene Ustava. Ipak, riječ je tek o jednom koraku u proceduri, jer predstoji preciziranje sadržaja amandmana, javna rasprava i novo odlučivanje u Skupštini, prenosi CdM.
Dok predstavnici vlasti rezultat glasanja vide kao potvrdu evropskog kursa Crne Gore, iz opozicije i Evropskog saveza upozoravaju da ustavne promjene moraju biti praćene jasnim pravilima, političkim dogovorom i zaštitom institucija od eventualnih zloupotreba.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ocijenio je da je parlamentarna većina uspjela da ostvari važan cilj uprkos brojnim preprekama.
„U ovu, slobodno mogu reći, presudnu bitku za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji uložili smo svu svoju snagu, znanje i odlučnost. I pobijedili smo“, naveo je Mandić.
Premijer Milojko Spajić takođe je pozdravio ishod glasanja, predstavljajući ga kao pokazatelj odnosa političkih aktera prema evropskim integracijama.
“Ali ako govorimo jezikom činjenica jasno je ko je otvarao vrata Evropi, a ko ih je pokušavao zatvoriti. Za čijeg su se mandata građanima tri puta povećala primanja, a ko je tokom svojih poslednjih deset godina na vlasti učinio da Crnu Goru napusti čitav jedan grad veličine Nikšića”, naveo je Spajić u objavi na mreži X.
Podršku odluci parlamenta pozdravio je i ambasador Evropske unije u Podgorici Johan Satler, ističući značaj postignutog dogovora u kontekstu pregovora o članstvu.
„Sjajne vijesti sinoć iz Skupštine Crne Gore! Poslanici su pokazali odgovornost i spremnost na kompromis glasanjem za ustavne promjene koje se odnose na provjeru integriteta, što je jedan od posljednjih zadataka u pregovorima o pristupanju EU“, napisao je Satler na mreži X.
Predlog ustavnih promjena podržali su poslanici parlamentarne većine, Evropskog saveza, HGI-ja i DUA-e, kao i nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković. Poslanici Demokratske partije socijalista nijesu učestvovali u glasanju, nakon što su ranije saopštili da neće podržati predloženo rješenje.
Iz Evropskog saveza naveli su da su podršku uslovili prihvatanjem rješenja prema kojem bi se poseban zakon o provjeri integriteta donosio dvotrećinskom većinom.
„Spriječili smo da se provjera integriteta pretvori u instrument političkog obračuna“, saopštili su iz tog političkog saveza.
Prema njihovom tumačenju, prvobitni predlog nije pružao dovoljno garancija za postizanje šireg političkog dogovora. Uvođenje dvotrećinske većine za donošenje posebnog zakona, kako ističu, predstavlja mehanizam koji bi trebalo da ograniči mogućnost jednostranog uređivanja ove oblasti, piše CdM.
„Nije dovoljno propisati da kandidati za najviše državne funkcije moraju proći provjeru integriteta. Jednako je važno obezbijediti da pravila te provjere ne postanu sredstvo političkog obračuna, eliminisanja protivnika ili uspostavljanja kontrole nad budućim sastavima vlasti“, naveli su iz Evropskog saveza.
Upravo će način na koji budu uređeni kriterijumi i postupak provjere biti među ključnim pitanjima u nastavku procesa. Osim ustavnog osnova za provjeru integriteta, važno je definisati ko će sprovoditi postupak, po kojim pravilima će se procjenjivati kandidati i kakvi će mehanizmi kontrole biti dostupni kako bi se obezbijedila jednaka primjena propisa.
Evropski savez najavio je da tokom jednomjesečne javne rasprave očekuje mišljenja i predloge stručne javnosti, uz ocjenu da je potrebno otkloniti moguće nejasnoće prije konačnog usvajanja rješenja.
Demokratska partija socijalista ostala je pri stavu da opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji ne podrazumijeva bezuslovnu podršku svim predlozima ustavnih promjena koje dolaze od Vlade.
„O Ustavu se odlučuje odgovorno, transparentno i uz poštovanje ustavne procedure, a ne kroz ponoćne političke pogodbe“, naveli su iz DPS-a.
Iz te partije kritikovali su Mandića i Spajića, optužujući ih da evropske integracije koriste kao političko opravdanje za rješenja koja smatraju spornim. Posebno su ukazali na način na koji se vode razgovori o ustavnim pitanjima, insistirajući na poštovanju procedure i transparentnosti političkih dogovora.
Odluka DPS-a da ne učestvuje u glasanju pokazala je da je podrška predlogu ostvarena bez prisustva najveće opozicione partije u tom izjašnjavanju. Iako je obezbijeđena podrška za nastavak postupka, razlike u stavovima vlasti i opozicije ostaju otvorene.
Predstojeća javna rasprava zato će biti važna ne samo za preciziranje normativnog teksta već i za procjenu postoji li prostor za širi politički konsenzus o načinu na koji će se provjera integriteta sprovoditi.
Predsjednici Bošnjačke stranke, Albanskog foruma, HGI-ja, FORCE i DUA-e ocijenili su da su zajedničkim nastupom i svojim glasovima doprinijeli obezbjeđivanju podrške ustavnim promjenama.
„Bez jedinstva manjinskih partija i naše odgovorne odluke, danas ne bi bilo ni ovakvih pobjedničkih poruka o evropskom putu“, naveli su u zajedničkom saopštenju.
Istovremeno su poručili da očekuju da se njihov doprinos prepozna kroz konkretne poteze i ispunjavanje ranije dogovorenih obaveza. Naglasili su i da evropska perspektiva Crne Gore mora podrazumijevati punu ravnopravnost manjinskih naroda, prenosi CdM.
Ustavni odbor danas treba da utvrdi tekst Nacrta amandmana XXIII i XXIV i predloži zaključak koji bi Skupština usvojila prilikom utvrđivanja nacrta. Nakon toga slijede naredne faze ustavnog postupka, uključujući javnu raspravu i ponovno odlučivanje parlamenta.
Iako je glasanje otvorilo put nastavku procesa, ono nije okončalo raspravu o sadržaju i načinu sprovođenja predloženih promjena. Ostaje da se vidi hoće li javna rasprava donijeti dodatna pojašnjenja i širu saglasnost ili će političke podjele nastaviti da prate ovaj proces.
Ključno pitanje biće da li će konačno rješenje, pored usklađivanja sa obavezama na evropskom putu, pružiti dovoljno precizne pravne standarde i institucionalne garancije kako bi provjera integriteta bila transparentna, jednaka za sve kandidate i zaštićena od političkog uticaja.