Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je sjednicu parlamenta za 9. oktobar bez konsultacija sa opozicijom, potvrđeno je "Danu" iz opozicionih poslaničkih klubova.
Na dnevnom redu naći će se 33 tačke, među kojima su i Predlog za promjenu Ustava i tekst Nacrta amandmana XXII na Ustav.
Očekuje se da opozicioni poslanici dođu na sjednicu i u proceduralnom dijelu iznesu svoje stavove, odnosno ponove zahtjev za održavanje nove sjednice na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju Mandiću. Nakon toga, prema najavama iz opozicionih redova, trebalo bi da napuste plenarnu salu prije glasanja o dnevnom redu. Time bi opozicija ponovo ukazala na to da sjednica o povjerenju predsjedniku parlamenta nije održana, nakon što je prethodno izostao kvorum za njeno održavanje, piše Dan.
DPS je tada saopštio da prekida institucionalnu saradnju sa Vladom i parlamentarnom većinom jer nije omogućeno izjašnjavanje o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine. Evropski savez je takođe kritikovao način na koji je vođen parlamentarni proces, uz poruku da neće podržati ustavne promjene prije izjašnjavanja o povjerenju Mandiću. Iz PES-a su saopštili da neće podržati inicijativu za Mandićevo razrješenje.
U dnevni red sjednice koja je zakazana za 9. oktobar uvrštene su dvije tačke. Prva je Predlog za promjenu Ustava, kojim se mijenjaju odredbe koje se odnose na Sudski savjet i Tužilački savjet. Skupština je taj predlog već usvojila 7. jula, a njime se predviđaju promjene u sastavu, izboru i mandatu članova ova dva tijela.
Predviđeno je da četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika bira Skupština, a predložene su i promjene u sastavu Tužilačkog savjeta. Za izbor uglednih pravnika u oba savjeta u prvom krugu bila bi potrebna dvotrećinska većina, a ukoliko ona ne bude obezbijeđena, nakon najmanje mjesec dana bilo bi moguće ponoviti glasanje uz tropetinsku većinu svih poslanika, prenosi Dan.
Predloženim izmjenama mijenja se i sastav Sudskog savjeta. Činili bi ga predsjednik Vrhovnog suda, pet sudija koje bira Konferencija sudija i četiri ugledna pravnika koje bira Skupština. Ministar pravde više ne bi bio član Savjeta. Tužilački savjet bi, prema predloženom rješenju, imao deset članova – državne tužioce, ugledne pravnike, predstavnika nevladinog sektora, advokature i organa državne uprave nadležnog za pravosuđe.
Na sjednici 9. oktobra biće važna dva različita broja. Za utvrđivanje dnevnog reda i za odlučivanje Skupština mora imati kvorum, odnosno najmanje 41 prisutnog poslanika. Međutim, kod ustavnih pitanja broj potrebnih glasova je znatno veći. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, ili 54 glasa, javlja Dan.
Zato eventualni izlazak opozicije iz sale ne mora sam po sebi blokirati rad parlamenta ukoliko u sali ostane najmanje 41 poslanik. Ali za ustavne promjene treba obezbijediti 54 glasa, bez obzira na broj prisutnih poslanika.
Druga tačka odnosi se na Nacrt amandmana XXII, kojim se mijenja odredba o imunitetu. Nacrtom se krug funkcionera koji uživaju ustavni imunitet proširuje i na predsjednika države, predsjednika i članove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda i vrhovnog državnog tužioca. Za predsjednika države, predsjednika i članove Vlade imunitet ne bi važio za krivična djela protiv službene dužnosti.
Nacrt amandmana XXII nije konačna promjena Ustava. Nakon njegovog razmatranja slijedi rok za dostavljanje mišljenja, predloga i sugestija, nakon čega Ustavni odbor priprema konačni predlog amandmana. Za konačnu promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, piše Dan.
Tako će za tok sjednice biti važna dva odvojena pitanja – da li postoji kvorum za rad i odlučivanje i da li postoji potrebna većina za ustavne promjene.