Prema pravilima pristupnog procesa, zemlje kandidatkinje odgovorne su za prevođenje evropskog zakonodavstva na jezik koji će biti njihov službeni jezik u EU
Crna Gora bi mogla imati poteškoća da do planiranog ulaska u Evropsku uniju prevede kompletno zakonodavstvo EU, zbog čega Evropska komisija razmatra moguće privremene izuzetke. Jedna od opcija jeste da se, do završetka prevoda, privremeno koristi neki od postojećih službenih jezika Unije. Kao najizglednija mogućnost pominje se hrvatski jezik, piše Euronews.
Podgorica planira da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine. Prije toga, međutim, potrebno je preuzeti i prevesti pravnu tekovinu Evropske unije, koja obuhvata desetine hiljada propisa i drugih pravnih akata. U Briselu se sve više razmatra mogućnost da taj obiman posao neće biti završen u predviđenom roku. Iako crnogorske vlasti navode da su angažovale značajna sredstva i da bi trebalo da ispune postavljene rokove, zvaničnici EU potvrdili su da Komisija već razmatra alternativna rješenja.
Dodatnu pažnju privlače primjedbe Hrvatske na kvalitet pojedinih prevedenih tekstova. Istovremeno, između Zagreba i Podgorice postoje otvorena bilateralna pitanja koja bi mogla imati uticaj na pristupni proces. Obim posla dodatno je povećan činjenicom da je od pristupanja Hrvatske EU 2013. godine evropsko zakonodavstvo gotovo udvostručeno.
Prema pravilima pristupnog procesa, zemlje kandidatkinje odgovorne su za prevođenje evropskog zakonodavstva na jezik koji će biti njihov službeni jezik u EU. Institucije Unije potom obavljaju završnu provjeru prevoda. Pregovarački okvir sa EU predviđa da Crna Gora mora „na vrijeme prije pristupanja osigurati prevode pravne tekovine“ i obezbijediti dovoljan broj prevodilaca i tumača. Iz Evropske komisije navode da su u redovnom kontaktu sa crnogorskim vlastima i da prate napredak u ovoj oblasti.
Zbog mogućeg kašnjenja, Komisija razmatra više opcija za privremeno rješavanje situacije. Jedna od njih bila bi mogućnost da Crna Gora određeni period nakon pristupanja koristi drugi službeni jezik EU, dok ne završi prevođenje cjelokupne pravne tekovine. Izbor jezika bio bi na Podgorici, a hrvatski se u tom kontekstu nameće kao jedna od mogućnosti, s obzirom na bliskost sa crnogorskim jezikom.
Takvo rješenje, međutim, moglo bi otvoriti i politički osjetljiva pitanja. Crnogorske vlasti godinama rade na afirmaciji i međunarodnom priznavanju crnogorskog jezika, pa bi privremeno korišćenje drugog službenog jezika EU moglo imati šire političke i simboličke implikacije.