Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a usvojila je proceduru prema kojoj kandidati mogu osvojiti ukupno 50 bodova
Nakon pet neuspjelih pokušaja da bude formirana Centralna izborna komisija (CIK), kandidati za predsjednika i članove ovog tijela u šestom javnom konkursu ulaze u proceduru u kojoj su unaprijed definisani kriterijumi i način bodovanja.
Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a usvojila je proceduru prema kojoj kandidati mogu osvojiti ukupno 50 bodova. Najviše bodova, do 15, donosi poznavanje izbornog zakonodavstva, što ujedno predstavlja najvažniji pojedinačni kriterijum. Ocjenjivaće se poznavanje domaćih propisa, međunarodnih izbornih standarda, kao i sposobnost primjene dobre izborne prakse u konkretnim situacijama, prenosi Dan.
Do šest bodova predviđeno je za iskustvo u sprovođenju izbora i radu institucija i tijela koja su se bavila izbornim procesima. Dodatno obrazovanje iz oblasti izbornog sistema može donijeti najviše pet bodova. U obzir će se uzimati postdiplomske akademske kvalifikacije iz oblasti izbora i izbornog prava, kao i sertifikovani specijalistički programi iz izborne administracije i izbornih procesa.
Bodovaće se i naučni i stručni radovi, doprinos unapređenju izbornog sistema, saradnja sa međunarodnim organizacijama i učešće na stručnim obukama. Iako pojedinačno nose manji broj bodova, ove kategorije mogu uticati na konačan plasman kandidata.
Posebno je definisan intervju, za koji je predviđeno do pet bodova. Do tri boda mogu donijeti jasnoća izlaganja, argumentovanost i sposobnost obrazlaganja odluka, dok se do dva boda odnose na razumijevanje principa nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta funkcije. Pri tome će se ocjenjivati i način reagovanja kandidata u situacijama pritiska, sukoba interesa i mogućeg nedopuštenog uticaja.
Kod izbora predsjednika CIK-a dodatno može biti vrednovana sposobnost rukovođenja kolegijalnim organom i predsjedavanja sjednicama. Zbog toga će Komisija sačiniti odvojene rang-liste za predsjednika i članove CIK-a. Kandidat koji se prijavi za obje funkcije biće rangiran na obje liste, piše Dan.
Konačni predlog trebalo bi da obuhvati jednog kandidata za predsjednika i četiri kandidata za članove CIK-a. Komisija ima pet članova, a predlog mora dobiti najmanje četiri glasa. Nakon toga, zajedno sa obrazloženjem, biće upućen nadležnom skupštinskom odboru.
Nova procedura uslijedila je nakon izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima su promijenjeni i uslovi za izbor članova budućeg CIK-a. Dodatna znanja, iskustvo u izbornim procesima, saradnja sa institucijama i međunarodnim organizacijama više nijesu postavljeni kao obavezni uslovi, već kao elementi koji kandidatima mogu donijeti dodatne bodove.
Formalni uslovi ostaju vezani za obrazovanje i radno iskustvo. Kandidat mora imati biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije iz oblasti pravnih ili političkih nauka i najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet godina u oblastima povezanim sa izborima, izbornim sistemom, političkim sistemima, pravosuđem ili zaštitom ljudskih prava.
Šesti javni konkurs Komisija je raspisala 17. septembra. Pred njom je sada zadatak da, prvi put kroz novi model bodovanja, utvrdi listu kandidata koja će biti proslijeđena Skupštini, prenosi Dan.
Nakon pet prethodnih neuspješnih postupaka, naredna faza procesa biće važna ne samo zbog toga ko će se prijaviti, već i zbog toga da li će novi model omogućiti da se procedura okonča izborom predsjednika i članova CIK-a.