Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika saopšteno je da Milatović ne dovodi u pitanje potrebu za adekvatnim zaradama sudija i tužilaca, ali da smatra spornim način na koji je pitanje zarada uređeno usvojenim zakonom.
„Nije sporno da sudije i tužioci treba da budu adekvatno plaćeni za odgovornost, složenost i značaj poslova koje obavljaju. Snažno, profesionalno i nezavisno pravosuđe jedan je od temelja pravne države i evropskog puta Crne Gore“, navodi se u saopštenju.
Milatović je ocijenio da usvojeni zakon otvara pitanje pravičnosti, posebno unutar pravosudnog sistema.
„Ako je cilj bio da se popravi položaj sudija i tužilaca sa nižim zaradama i velikim opterećenjem, opravdano je pitati zašto povećanje nije snažnije usmjereno upravo prema njima, već najveći rast u nominalnom iznosu ostvaruju oni koji se već nalaze na najvišim pravosudnim funkcijama“, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, pitanje pravičnosti otvara se i u odnosu na druge zaposlene u javnom sektoru.
„Zakonom se za nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija uspostavlja poseban sistem obračuna zarada, drugačiji od onoga koji važi za desetine hiljada drugih ljudi čije se plate takođe finansiraju iz državnog budžeta“, istakao je predsjednik.
On je naveo da država može različito vrednovati odgovornost, složenost i prirodu različitih poslova, ali da za uvođenje posebnih i povoljnijih pravila za jednu kategoriju zaposlenih moraju postojati jasni i uvjerljivi kriterijumi.
„Jer iz istog budžeta zaradu prima i sudija koji donosi presudu, i medicinska sestra koja brine o pacijentu, i učiteljica kojoj povjeravamo obrazovanje djece, i policajac i vatrogasac od kojih očekujemo da štite bezbjednost građana. Zato ovo nije pitanje ko zaslužuje veću zaradu. Pitanje je po kojim kriterijumima država vrednuje rad i odgovornost ljudi koje plaća iz zajedničkog budžeta i da li su ti kriterijumi pravični“, poručio je Milatović.
Kako se navodi, na nedostatke predloženih rješenja ukazalo je i Ministarstvo finansija, koje je osporilo više odredaba i upozorilo na dodatne troškove koji nijesu bili predviđeni srednjoročnim budžetskim okvirom.
Ministarstvo je, prema saopštenju, kod pojedinih rješenja otvorilo i pitanje ustavnog načela jednakosti i zatražilo dodatno usklađivanje Predloga zakona.
„Te primjedbe zaslužuju ozbiljan odgovor prije nego što ovakav sistem postane trajno zakonsko rješenje. Nezavisno pravosuđe ne gradi se samo kroz materijalni položaj njegovih nosilaca. Ono počiva na integritetu, profesionalnosti, odgovornosti, dosljednoj primjeni zakona i institucijama otpornim na političke i druge nedozvoljene uticaje“, kazao je Milatović.
On je ocijenio da su adekvatne zarade važan dio uslova u kojima sudije i tužioci rade, ali da pitanje zarada ne može biti zamjena za širu raspravu o efikasnosti pravosuđa, odgovornosti i povjerenju građana u institucije.
„Građanin koji godinama čeka sudsku odluku ima pravo da očekuje pravdu u razumnom roku. Ima pravo na profesionalno i nepristrasno postupanje i na institucije kojima može da vjeruje“, navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da je Crnoj Gori potrebno snažno i dobro plaćeno pravosuđe, ali i pravična država u kojoj pravila počivaju na jasnim kriterijumima i u kojoj se odluke o javnom novcu mogu uvjerljivo objasniti svakom građaninu.
Zbog toga je, kako je pojašnjeno, predsjednik vratio zakon Skupštini na ponovno odlučivanje, sa ciljem da se pronađe pravednije rješenje za pravosuđe, ali i za druge zaposlene u javnom sektoru.
„Snažno pravosuđe i pravična država jednako su važni za Crnu Goru“, zaključuje se u saopštenju.