Predloženim propisom uređuju se uslovi i postupak za oduzimanje imovine stečene kriminalom, način upravljanja oduzetom imovinom, ali i poseban model trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažnosti presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala
Vlada Crne Gore predložila je da se iz Predloga zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ukloni granica od 5.000 eura, što bi značilo da bi, ukoliko amandman bude usvojen, imovina za koju se utvrdi da potiče iz kriminala mogla biti oduzeta bez obzira na njenu vrijednost, prenose Vijesti
Vlada je Skupštini dostavila ukupno 17 amandmana na zakon koji je u skupštinskoj proceduri. Predloženim propisom uređuju se uslovi i postupak za oduzimanje imovine stečene kriminalom, način upravljanja oduzetom imovinom, ali i poseban model trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažnosti presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala.
Jednim od ključnih amandmana predlaže se brisanje odredbe prema kojoj imovina za koju postoji sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću mora vrijediti najmanje 5.000 eura da bi mogla biti oduzeta od izvršioca krivičnog djela.
Ostali uslovi ostaju nepromijenjeni. Potrebno je da porijeklo imovine bude nezakonito, kao i da učinilac bude pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom.
Istim amandmanom dodatno se uređuje način na koji sud procjenjuje da li su osobe koje su od izvršioca dobile imovinu, odnosno na koje je imovinska korist prenesena, znale ili mogle znati da je svrha prenosa bila izbjegavanje njenog oduzimanja.
Prilikom odlučivanja sud bi posebno cijenio da li je imovina prenesena bez naknade ili po cijeni koja očigledno ne odgovara njenoj stvarnoj vrijednosti, kao i da li je izvršilac i nakon prenosa zadržao stvarnu kontrolu nad njom, pišu Vijesti.
“Na ovaj način, navedene okolnosti nemaju karakter taksativno utvrđenih kriterijuma, već predstavljaju naročito relevantne, ali ne i jedine okolnosti koje sud može cijeniti u konkretnom slučaju”, navodi se u obrazloženju amandmana.
Kako se dodaje, takvim pristupom omogućava se sveobuhvatna procjena svih okolnosti konkretnog prenosa ili sticanja imovine, umjesto ograničavanja suda unaprijed utvrđenim kriterijumima.
Amandmanom četiri predlaže se ukidanje granice od 5.000 eura i u slučajevima kada krivični postupak ne može biti nastavljen zbog smrti okrivljenog, bolesti, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja, zastare krivičnog gonjenja ili drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.
Jednom od izmjena proširuje se i definicija imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, tako da se njome izričito obuhvata i naknadno reinvestirana imovina.
“Na ovaj način jasno se obuhvataju i slučajevi u kojima je prvobitno stečena imovinska korist dalje korišćena za sticanje druge imovine ili ostvarivanje prihoda”, navodi se u amandmanu.
Predložene izmjene odnose se i na privremene mjere kojima se obezbjeđuje buduće trajno oduzimanje imovine. Sud bi, prema amandmanu pet, mogao da odredi takvu mjeru i na drugoj imovini čija vrijednost odgovara vrijednosti materijalne koristi pribavljene kriminalnom djelatnošću.
“Dodavanjem novog stava izričito se propisuje da se mjera zamrzavanja može odrediti i u odnosu na drugu imovinu čija vrijednost odgovara vrijednosti materijalne koristi pribavljene kriminalnom aktivnošću”, obrazloženo je.
Vlada navodi da bi se na taj način omogućilo obezbjeđivanje imovine odgovarajuće vrijednosti i u situacijama kada konkretnu imovinsku korist nije moguće neposredno obuhvatiti mjerom zamrzavanja. Time bi se smanjila mogućnost njenog otuđenja, skrivanja ili drugog raspolaganja sa ciljem izbjegavanja budućeg trajnog oduzimanja.
Predlogom se precizira i da se pokretna imovina, na predlog državnog tužioca, može privremeno oduzeti radi očuvanja same imovinske koristi, ali i druge imovine odgovarajuće vrijednosti.
Vlada predlaže i da se jasno propiše da privremena mjera obezbjeđenja može obuhvatiti kriptoimovinu i drugu digitalnu imovinu.
Amandmanima se predlaže i terminološko usklađivanje zakona, tako da se dosljedno koristi pojam “imalac”, umjesto izraza “imalac, odnosno vlasnik”.
Istovremeno se predlaže jačanje procesnih prava osoba na koje se mjere odnose. Imalac bi imao pravo da ga advokat zastupa tokom cijelog postupka određivanja i trajanja privremene mjere, dok bi sud bio dužan da ga o tom pravu obavijesti.
Dodatno se štite i savjesna treća lica, koja bi mogla da se uključe u postupak sve do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovine i da imaju advokata.
Amandmanom 14 predlaže se preciziranje obaveze nadležnog organa da bez odlaganja obavijesti sud o radnjama koje preduzima u vezi sa privremeno oduzetom imovinom. Predlaže se i da Vlada propiše način davanja privremeno oduzete imovine u zakup, čime bi se detaljnije uredilo upravljanje takvom imovinom tokom trajanja postupka, prenose Vijesti.
Ostali amandmani uglavnom se odnose na tehnička usklađivanja odredbi, prava na žalbu i preciziranje kome se dostavljaju pozivi i žalbe u postupku. Predviđeno je i da predmeti od plemenitih metala, dragog i poludragog kamenja, kao i drugi vrijedni predmeti, prije predaje Centralnoj banci na čuvanje moraju biti odgovarajuće upakovani i zaštićeni.
Vlada je predlog zakona Skupštini uputila početkom avgusta, a iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tada su kritikovali odredbu prema kojoj će država, prije pravosnažne presude, moći da oduzima imovinsku korist veću od 50.000 eura samo kada