Izvršna vlast očekuje i da bi novo ustavno rješenje moglo doprinijeti većem povjerenju građana u državne institucije.
Vlada Crne Gore predložila je izmjene Ustava kojima bi se predsjedniku države i članovima Vlade ograničio imunitet u slučajevima krivičnih djela protiv službene dužnosti. O predlogu bi Skupština trebalo da raspravlja danas, na vanrednom zasijedanju.
Suština inicijative je da predsjednik Crne Gore i članovi Vlade ubuduće ne bi mogli da se pozovu na ustavni imunitet kada su u pitanju krivična djela protiv službene dužnosti, prenosi CdM.
Predloženom izmjenom člana 86 stav 4 Ustava propisuje se:
„Imunitet, kao i poslanik, uživaju i: 1) predsjednik Crne Gore; 2) predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti; 3) predsjednik Vrhovnog suda; 4) predsjednik i sudije Ustavnog suda; 5) vrhovni državni tužilac.“
Iz Vlade objašnjavaju da se ovom inicijativom ne ukida imunitet predsjedniku i članovima Vlade u potpunosti, već se preciznije određuje njegov obim. Zaštita bi, kako navode, i dalje postojala u dijelu koji se odnosi na mišljenja iznijeta i glasanje tokom obavljanja funkcije, dok bi za nezakonito postupanje i zloupotrebu službenih ovlašćenja postojala puna krivična odgovornost.
„Predlaže se promjena Ustava kojom se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti“, navodi se u obrazloženju Vladinog predloga.
Vlada u obrazloženju podsjeća da imunitet u demokratskim sistemima postoji kako bi se najviši državni funkcioneri zaštitili od eventualno neosnovanih ili politički i drugačije motivisanih postupaka koji bi mogli ugroziti nesmetano obavljanje njihovih ustavnih nadležnosti.
Međutim, takva zaštita, prema stavu Vlade, ne smije predstavljati prepreku za utvrđivanje odgovornosti u slučajevima kada se javna funkcija zloupotrijebi.
„Taj institut je ustanovljen u interesu institucije, a ne pojedinca, te ima javnopravni karakter, odnosno ne predstavlja ličnu privilegiju“, navodi se u obrazloženju.
Posebno se ukazuje na krivična djela kao što su zloupotreba službenog položaja, primanje i davanje mita i druga djela protiv službene dužnosti. Vlada ocjenjuje da takva djela direktno narušavaju integritet javne vlasti, povjerenje građana u institucije i osnovne principe ustavnog poretka, piše CdM.
„Izmjena Ustava trebalo da ima više efekata – od jačanja odgovornosti najviših funkcionera izvršne vlasti, preko unapređenja borbe protiv korupcije i zloupotrebe vlasti, do usklađivanja domaćeg sistema sa međunarodnim standardima“, navodi se u obrazloženju.
Izvršna vlast očekuje i da bi novo ustavno rješenje moglo doprinijeti većem povjerenju građana u državne institucije.
„Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri izvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva“, poručuje Vlada.
Kako se dodatno pojašnjava, izmjena ne dovodi u pitanje institut imuniteta, već ograničava njegovu primjenu u odnosu na krivična djela koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita i druga krivična djela protiv službene dužnosti.
Jedan od ključnih argumenata za izmjenu Ustava Vlada vidi u potrebi sprovođenja preporuka Grupe država protiv korupcije – GRECO.
U obrazloženju se navodi da je GRECO, u okviru pete evaluacione runde posvećene sprečavanju korupcije i unapređenju integriteta u organima centralne vlasti, uključujući najviše izvršne funkcije i agencije za sprovođenje zakona, razmatrao i pitanje imuniteta članova Vlade Crne Gore.
Izvještaj o usaglašenosti za Crnu Goru usvojen je na 91. plenarnoj sjednici GRECO-a, održanoj od 13. do 17. juna 2022. godine, a objavljen 25. oktobra iste godine.
GRECO je tada ukazao na problem postojećeg sistema imuniteta, naročito u situacijama kada se radi o koruptivnim krivičnim djelima za koja je predviđena kazna zatvora kraća od pet godina.
Prema važećem sistemu, predsjednik Vlade i članovi Vlade imaju isti imunitet kao poslanici. Protiv njih se ne može pokrenuti krivični postupak niti mogu biti pritvoreni bez saglasnosti Skupštine, osim ukoliko su zatečeni u izvršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.
Problem, kako je ukazao GRECO, nastaje zbog toga što nijesu sva krivična djela povezana sa korupcijom kažnjiva kaznom zatvora većom od pet godina. To je, prema ocjeni te organizacije, moglo dovesti do situacije da ministar bude zatečen u izvršenju koruptivnog krivičnog djela za koje je zaprijećena kazna manja od pet godina, a da ipak ne može biti pritvoren niti se protiv njega može voditi postupak bez odobrenja parlamenta, piše CdM.
Zbog toga je GRECO preporučio izmjenu sistema imuniteta članova Vlade kako bi se iz zaštite eksplicitno izuzela krivična djela povezana sa korupcijom.
„GRECO preporučuje da se revidira imunitet koji se daje članovima Vlade kako bi se iz takve zaštite isključila krivična djela koja su eksplicitno povezana sa korupcijom“, navodi se u citiranom izvještaju GRECO-a.
Vlada ocjenjuje da predložena izmjena predstavlja puno sprovođenje ove preporuke, jer iz obuhvata imuniteta izuzima sva krivična djela protiv službene dužnosti, nezavisno od toga da li je za njih predviđena kazna zatvora veća ili manja od pet godina.
U obrazloženju se posebno razmatra i terminologija korišćena u predlogu. Umjesto šire formulacije „krivična djela sa elementom korupcije“, Vlada se opredijelila za izraz „krivična djela protiv službene dužnosti“.
Obrazloženje za takvo rješenje je da su krivična djela protiv službene dužnosti precizno definisana kategorija u Krivičnom zakoniku, dok je pojam krivičnih djela sa elementom korupcije širi i podložniji različitim tumačenjima.
Vlada smatra da bi korišćenje neodređenijeg pojma moglo otvoriti prostor za pravnu nesigurnost, različitu primjenu norme i eventualne zloupotrebe.
„Pravosudni organi lakše primjenjuju normu kada je vezana za konkretno nabrojanu grupu krivičnih djela, nego za apstraktan pojam poput ‘korupcije’, koji može biti predmet tumačenja“, navodi se u obrazloženju.
Iz Vlade podsjećaju da Krivični zakonik već sadrži posebno poglavlje koje se odnosi na krivična djela protiv službene dužnosti, zbog čega smatraju da je svrsishodno da se i pitanje imuniteta veže za postojeću sistematiku krivičnog zakonodavstva i razvijenu sudsku praksu.
Predlog izmjene Ustava sada ulazi u skupštinsku proceduru. Ustavom je propisano da inicijativu za promjenu najvišeg pravnog akta mogu podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.
Za usvajanje predloga potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika. Ukoliko predlog ne dobije potrebnu podršku, isti predlog ne može biti ponovo podnesen prije isteka jedne godine od dana kada je odbijen.
To znači da će za realizaciju Vladine inicijative biti neophodna široka podrška u parlamentu.
Vlada predloženu izmjenu člana 86 vidi kao dio šireg procesa jačanja odgovornosti javnih funkcionera i unapređenja pravnog okvira za prevenciju i borbu protiv korupcije, prenosi CdM.
U obrazloženju se navodi da bi izmjena trebalo da doprinese usklađivanju crnogorskog pravnog sistema sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, ali i napretku u evropskim integracijama i ispunjavanju mjerila iz Poglavlja 23.
Iz Vlade ocjenjuju da bi se na taj način dodatno ojačala vladavina prava, povećala odgovornost nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti i unaprijedio institucionalni okvir za borbu protiv korupcije.
„Konačni cilj jeste efikasniji sistem odgovornosti najviših državnih funkcionera, usklađivanje sa međunarodnim standardima i doprinos ubrzanju evropskih integracija Crne Gore“, zaključuje se u obrazloženju Vladinog predloga.